Unazad godinu dana, u Srpskoj i BiH poskupjele su sve robe i usluge, a posebno su otišle cijene hrane, što građane najviše opterećuje i sekira.
Kako kriza steže, građani Srpske i BiH štede na svemu i svačemu, a lani je, u odnosu na prethodnu godinu, posebno pala potrošnja mesa koje je u ovom periodu drastično poskupilo.
Predstojeći praznici i slave koje dolaze poslije posta, građane Srpske koji odluče da ih proslave sa porodicom, prijateljima i komšijama za slavskom trpezom, kudikamo će više koštati nego prošle godine.
Socijalni jaz između građana BiH, čini se, nikada nije bio veći, što je posebno došlo do izražaja u ovoj teškoj godini.
S obzirom na to da su cijene mesa više nego lani, u pojedinim mesnicama u Srpskoj kažu da građani zbog toga kupuju manje količine nego ranije, dok, s druge strane, ima i onih koji u strahu od novih poskupljenja prave zalihe i pune svoje zamrzivače.
U ovom naselju stanuje dosta penzionera. Unazad godinu dana oni bukvalno kupuju hljeb i mlijeko. Kad dobiju penziju, uzmu još slatkiš za unuke.
U mesnici jednog objekta trgovačkog lanca u samom centru Banjaluke više se ne može kupiti svježa teletina, junetina i svinjetina.
Zbog drastičnog poskupljenja stočne hrane, te činjenice da je potražnja daleko veća od ponude, u Srpskoj je i dalje na snazi poskupljenje mesa, u prvom redu svinjetine.
Iako je u Srpskoj u proteklom periodu došlo do stagnacije cijena osnovnih životnih namirnica, dok su neke i blago pojeftinile, podmirenje troška hrane za većinu porodica i dalje predstavlja veliko opterećenje.
Građani Srpske ne pamte više cijene mesa i ostalih životnih namirnica, a kilogram telećeg buta u Srpskoj odnedavno košta i do 31, dok se plećka prodaje po 28 KM. Junetina sa kostima ide i do 22 marke, a pileći file do 14, dok vreća brašna košta 33, hljeb i preko dvije KM po vekni.
Za sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno meso vrijedno više od 262,5 miliona KM, dok je izvoz u istom periodu jedva premašio 30,2 miliona KM, što je prema riječima proizvođača domaću proizvodnju dovelo na ivicu propasti.
Za nepunih pola godine, koliko trpimo posljedice ove krize u kojoj nam najteže padaju poskupljenja hrane, mnoga domaćinstva u Srpskoj drastično su promijenila svoje potrošačke navike, pa štede na čemu god mogu.
Uvoz mesa u BiH i u 2022. cvjeta nesmanjenim intenzitetom, čime je nastavljen potop domaće hrane.
Od početka krize koja traje već pet mjeseci, u Srpskoj su poskupile gotovo sve robe i usluge, a građane najviše zabrinjavaju skokovi cijena hrane.
I dok zatvorenici koji su prebačeni u zatvor u Vojkovićima sanjaju o Zenici i žale se kako im u obrocima nedostaje mesa, u zatvorima na nivou Federacije raspisan je tender za nabavku mesa, koji je težak skoro pet miliona KM, a u cijenu nije uračunat PDV.
Unazad godinu dana cijene hrane u Srpskoj drastično su otišle gore, neke namirnice poskupjele su i za duplo, dok i dalje nema naznake da bi moglo da dođe do stabilizacije situacije u trgovinama.
Za nabavku identične količine hrane koja je u maju lani koštala 100 maraka, građani Republike Srpske u istom mjesecu ove godine u prosjeku su morali da izdvoje 22 KM više.
Piletina je jedna od najčešće korišćenih vrsta mesa. Jedan od razloga je dostupnost, blag ukus bez jakog mirisa, ali i cijena koja je pristupačnija od, na primer, junetine ili teletine.
Ukrajinska kriza kao događaj koji će nam sasvim izvjesno donijeti tektonske promjene na geopolitičkoj sceni, već sada nam je pokucala na vrata i u narednom periodu će se tek odraziti na novčanike i živote građana Srpske.
Građani se proteklih mjesec i po dana suočavaju sa neviđenim poskupljenjima hrane, tako da, s obzirom na primanja koja su uglavnom ista, imaju sve manje para i za one najosnovnije namirnice.
