Prije godinu dana Rusija je pokrenula rat protiv susjedne Ukrajine. Ukrajina i danas pruža otpor, i dalje odlučna da prevlada nad ruskom agresijom.
Deponija u Ramićima mogla bi se pretvoriti u ekološku katastrofu jer prema najavama iz preduzeća DEP-OT, odlaganje otpada na ovom lokalitetu trajaće do 30. juna.
I dok se proteklih dana govorilo o visokoj cijeni mesa, desila se nevjerovatna situacija – kilogram papira postao je skuplji od mesa.
Kako se proljetna sjetva bliži, tako ratari kalkulišu šta će i koliko čega posijati, te kako obezbijediti novac za repromaterijal, s obzirom da je on tek neznatno jeftiniji nego lane, kada je njegova cijena dostigla maksimum.
Cvijeće je nešto što najviše oplemenjuje dom, čini ga oazom za odmor i opuštanje, unosi duh prirode u naš životni prostor.
Svjetska ekonomija se suočila u 2022. godini sa "savršenom olujom" višestrukih kriza.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac uputio je Savjetu ministara na usvajanje prijedlog nove odluke o otvaranju privremenih tarifnih kvota pri uvozu mineralnih đubriva u 2023. godini, budući da u subotu, 31. decembra, ističe rok za primjenu postojeće odluke.
Poslije cjelonoćnih pregovora, Evropska unija je danas postigla politički dogovor o uvođenju carine na uvoz robe kao što su čelik i cement, tokom čije se proizvodnje emituje znatna količina ugljen-dioksida.
U veoma kratkom periodu suočili smo se s katastrofalnom devastacijom domaćeg stočnog fonda, tako da je sve više štala i obora zabravljeno, bez naznake da će ikada biti otvoreni.
Za domaće farmere prošla i ova godina su, unazad deceniju, bile jedne od najtežih što je dovelo do toga da je u Srpskoj drastično smanjen broj stoke, prije svega svinja, a u padu je i proizvodnja tovne junadi.
Na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara, na planinskom visu, uz pašnjake i njive smjestili se se i zasadi od pola hektara na kojoj Aleksandar Krstić gaji cveklu i to na organski način.
Poljoprivrednici širom Srpske ubrzano spremaju zahtjeve s kojima će pred resornog ministra kada se bude raspoređivalo 180 miliona KM, koliko će iznositi agrarni budžet u idućoj godini, a sudeći prema planovima koje su skovali svi žele duplo više novca za svoj rad i trud.
Mlinari iz Republike Srpske najavili su poskupljenje brašna do kraja godine, što bi se lančanom reakcijom moglo dogoditi i u Federaciji BiH.
Iako su sa parama uvijek nekako na knap, pa gotovo svake godine kalkulišu koliko će zasijati žitarica, domaći ratari poručuju da im, zbog previsokih cijena sjemena, đubriva i goriva, nijedna sjetva do sada nije pala tako teško kao ova.
Što noć ranije pada to je Evropa se sve više suočava sa potencijalno ledenom zimom. Na kocki nisu samo evropske rezerve gasa, već i politička rješenost da nastavi da podržava Ukrajinu u njenoj borbi protiv Rusije.
Iako je naš seljak kao zapeta puška uvijek spreman da se požali na sve i svašta, ove godine se baš i ne može reći da su njihove žalopojke bezrazložne.
Domaći ratari su u ovogodišnju sjetvu žitarica, koja je bila najskuplja do sada, uložili sve što su imali, pritom se i zaduživši, a u žetvi zbrajaju gubitke od kojih se, poručuju, neće lako oporaviti.
Poljoprivredni proizvođači i struka kažu da je situacija u mljekarskoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini alarmantna te da vlast mora učiniti značajne korake kako ne bi došlo do prizora kao u Srbiji gdje su police maloprodajnih objekata sa mlijekom prazne.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je ključno da u BiH bude dovoljno peleta i drveta po prihvatljivim cijenama za domaće potrošače, a višak neka se izvozi.
Uz malinu koja je postala srpski brend, borovnica prethodnih godina doživljava ekspanziju i mnogi je nazivaju i voćkom budućnosti.
