Mnogo je ljudi iz Srbije koji su radili sezonski posao na Aljasci, a iskustva su, kao i zarada, različita.
Pčelar iz Kupinova, Miki Đuričić (45) proslavio se učešćem u rijalitiju "Veliki brat" 2006. U svojoj životnoj ispovijesti, Đuričić tvrdi da je na rođenju doživio kliničku smrt.
Ovo što sam doživio na Braču je kao da sam na nekom pustom ostrvu gdje je još uvijek robovlasničko društvo, riječi su Nišlije koji je otišao da sezonski hljeb zaradi na hrvatskom ostrvu Brač.
Nakon stabilizacije epidemiološke situacije, na domaćem tržištu je opet zavladala nestašica radne snage, a među najtraženijim zanimanjima trenutno su trgovci, konobari, kuvari, što prethodnih godina nije bio slučaj.
Nedostatak radne snage u uslužnim, u prije svega turističkim i ugostiteljskim, poslovima spominje se već godinama u Hrvatskoj, a posebno je vidljiv u Dubrovniku.
Poljoprivredno gazdinstvo Monike i Ladislava Petrusa iz Erdevika obrađuje nešto više od stotinu jutara zemlje, od kojih je samo šest jutara u njihovom vlasništvu, a jezgro oko koga se angažuju svi članovi porodice i po potrebi sezonski radnici iz sela, jeste proizvodnja duvana sorte "virdžinija" na 30 jutara.
Sezonski poslovi u voćnjacima i na njivama u Srpskoj su na pragu, a s njima i stare muke poljoprivrednika zbog nedostatka radnika, koji ove godine traže veće dnevnice, pa čak i do 100 KM.
“Da je dobro ovdje, ne bih gledao da odem”, najčešći su odgovori koje su davali posjetioci sajma na kojem je 35 firmi iz Slovenije tražilo radnu snagu. Gužva je počela čim je sajam otvoren, a u nadi da će pronaći posao i sa biografijom u rukama neki su u Banjaluku stigli iz Gradiške, Mrkonjić Grada, Prnjavora, Kneževa…
Pandemija korona virusa je uticala na ponudu i tražnju u cijelom svijetu, pa i na tržištu rada u Srbiji.
Sinovi i majka, Duško (35), Damir (38) i Radmila Perić (54) koji su stradali u stravičnoj saobraćajnoj nesreći kod Okučana u Hrvatskoj sahranjeni su danas u rodnoj Čonoplji u prisustvu skoro cijele varošice.
Proizvodnja sadnica voća u Lijevču i Potkozarju drastično je smanjena zato što je potražnja svake godine manja.
Prosječne plate u Republici Srpskoj su prvi put veće od 1.000 KM i taj statistički podatak nadležni koriste kao sinonim dobrog životnog standarda. Međutim, taj rast plata nije ni približno srezmjeran rastu troškova života.
Srbija iz godine u godinu ima sve manje kvalifikovanih majstora jer je armija ovih ljudi u potrazi za vjećim zaradama napustila zemlju, a njihova mjesta zauzeli su nedovoljno stručni radnici iz drugih zemalja. Ono malo što ih je ostalo svoje usluge papreno naplaćuje na koje morate da čekate i mjesecima.
Novinarka i kolumnistkinja Jovana Badovinac u tekstu pod nazivom "Ne idem na more u sezoni jer mrzim da me hrvatski turizam pravi budalom" detaljno je opisala zbog čega nije otišla na godišnji odmor i zašto je izluđuju pitanja o ljetovanju.
Ugostiteljstvo i turizam su sektori najteže pogođeni korona krizom, ali niko nema pouzdane i potpune podatke o tome koliko je konobara, kuvara, recepcionera i sobarica u BiH, od marta prošle godine ostalo bez posla.
Ljubinko, Stefani i Mihajlo su mladi, obrazovani ljudi koji su oko sebe okupili grupu vršnjaka voljnih da drže privatne instrukcije učenicima srednjih škola i studentima.
Stanovnici australijske savezne države Viktorija koji nemaju plaćeno bolovanje, a imaju simptome korona virusa, dobiće naknadu u iznosu od 300 dolara ako odu na testiranje.
Prvog radnog dana u junu, hrvatski poslodavci su na penziono osiguranje prijavili 1.388 novozaposlenih radnika. Ukupan broj osiguranika na početku mjeseca bio je milion i 520 hiljada, što je oko 6.000 zaposlenih više nego krajem aprila, dok je karantin bio u punom jeku.
Austriji su potrebni strani radnici da bi održala svoju privredu, a posebno u nekim sektorima zavise od radne snage iz inostranstva, koja je, na početku pandemije korona virusa, napustila zemlju, a među njima je i veliki broj radnika iz regiona koji su bili angažovani na poslovima za koje postoji nedostatak na tržištu rada Austrije.
Broj novoprijavljenih ljudi na biro rada, koji su zbog posljedica uticaja korona virusa izgubili posao, porastao je u posljednja dva mjeseca. Tako, posmatrajući region, Hrvatska bilježi najveći broj novoprijavljenih nezaposlenih – više od 20.400. Taj broj u Crnoj Gori iznosi nešto više od 4.000, a u Bosni i Hercegovini 18.063. Prema zvaničnim informacijama bez posla je u Srbiji, zbog posledica pandemije, ostalo više od 11.000 ljudi.
