Temperaturni šokovi posljednjih dana utiecali su na cijene voća i povrća u Hercegovini, a ponajviše domaćeg.
Namirnice su skupe, tako da ima smisla tražiti načine za uštedu. Kao štedljiv kupac, plaćati više nego što je potrebno nije pametna stvar, ali također ne želite ni da kupujete hranu lošeg kvaliteta.
Afrički patuljasti jež je najčešća vrsta koja se čuva kao kućni ljubimac, a njegovi obroci nisu isti kao oni koje jede u divljoj prirodi.
Nizak nivo željeza može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica kao što je ometanje rada srca. Stoga, vrlo je važno da ovaj mineral svakodnevno unosite u svoj organizam, a pojedine vrste voća mogu vam pomoći u tome.
Blaga zima, nakon koje su uslijedili kasni proljetnji mrazevi, desetkovala je rod voća u Srpskoj. Ono što je ostalo, uništilo je olujno nevrijeme. Oluje su porušile i plastenike povrćem, a rod žita je najlošiji u posljednjih 10-ak godina.
Banjalučani se ove godine nisu nisu osladili čuvenim slatinskim jagodama. Nema više umjereno toplih proljeća. Kiše i hladnoća uništile su skoro cijeli rod jagoda, a mnogi jagodari su odustali od voća koje gaje generacijama. Slatinske jagode su jedna od prvih žrtava klimatskih promjena u našim krajevima. A biće ih još.
Boje i mirisi svježeg sezonskog voća i povrća ljude mame da ih kupe, ali puno je onih koji to ne mogu.
Na mnogim tezgama, na tržnicama u Republici Srpskoj, u marketima, voće i povrće iz uvoza, nudi se kao domaće. Uvozno, a domaće, tako glasi apsurdna konstatacija mnogih trgovaca, u namjeri da lakše prodaju.
Cijene voća i povrća na tržnicama i u marketima u Republici Srpskoj su veoma visoke, čak tri puta veće nego prošle godine. Diktiraju ih uvozni troškovi i loša sezona za domaće proizvođače.
Cijene hrane i prehrambenih proizvoda na rafama u trgovinama i dalje rastu na svakodnevnom nivou što značajno obara životni standard svih građana.
Dok ne stigne prvo voće, slatko može da se pravi i od cvijetova. Sa prvim sunčanijim danima, kad ljubičice prekriju svojim mirisnim cvijetićima šumska i livadska polja koja počinju da zelene na obroncima Stare planine, Vineta, Njegovan i njihov sin Nemanja Šinka, kao i baka Dragica, kreću u berbu.
Laž je da se ne može zaraditi na Tržnici i da se to ne isplati. Pa da je tako, niko ne bi bio ovdje, kaže prodavac Petar Preradović dok se s druge strane neke njegove kolege uglas žale kako im je sve teže. Doduše, žale se i kupci jer cijene sezonskog voća baš i ne padaju.
Dok ekonomisti tvrde kako rast cijena hrane može zaustaviti samo smanjena potražnja, iz Ministarstva poljoprivrede napominju da to neće biti prije jeseni jer na cijene hrane u Hrvatskoj u ljetnim mjesecima uticaj može imati i turistička sezona.
Najupečatljiviji prizor na pijacama širom Srpske postale su paprene cijene sezonskog voća pa je tako za kilogram jagoda ili bijelog grožđa potrebno izdvojiti čak osam maraka, dok se teglica šumskih jagoda kreće od 13 pa do vrtoglavih 20 KM.
Navikli smo da cijene hrane rastu, da su krompir i luk skupi kao nikada prije, ali sve šokiraju cijene trešanja i jagoda.
Istraživanja su pokazala da u trenucima stresa poželimo čokoladu onda kad se u tijelu aktivira iskonski odgovor "bori se ili bježi"
Uravnotežena i zdrava ishrana nije potpuna bez svježeg voća, koje nije samo ukusno, već i hrani naše telo vitaminima, mineralima i antioksidantima koji štite svaku ćeliju u tijelu. Od vitamina C do gvožđa, magnezijuma ili jedinstvenih fitonutrijenata koji imaju snažno biološko dejstvo, svaki zalogaj voća nam čini dobro.
Borbu protiv fašizma i ulogu partizanskog pokreta, golgotu naroda Kozare i Potkozarja, zločine u ustaškim logorima smrti u Drugom svjetskom ratu treba pamtiti i pričati mladim generacijama.
Na tezgama zelene pijace u Podgorici stigle su trešnje. Prodavci kilogram ovog voća prodaju za 30 evra. Kruške su nuđene po 3,50 evra, dok kilogram jabuka prodaju za 1,50 evra.
Voće i povrće su osnova zdrave prehrane, ali ako unosimo domaće ne tretirano raznim hemikalijama. Međutim, većina ljudi voće i povrće kupuje u trgovinama, gdje se prodaju proizvodi tretirani pesticidima.
