
Put do duhovnog iscjeljenja kroz pokajanje i molitvu: Sutra počinje DRUGA NEDJELJA Vaskršnjeg posta
Ova sedmica se u crkvenoj tradiciji naziva Pačista nedjelja, odnosno nedjelja poslije Čiste, jer dolazi nakon prve, najstrože sedmice posta.

Ova sedmica se u crkvenoj tradiciji naziva Pačista nedjelja, odnosno nedjelja poslije Čiste, jer dolazi nakon prve, najstrože sedmice posta.

Veliki ili Vaskršnji post, najduži i najstroži u pravoslavnoj tradiciji, uveliko traje, a vjernici se pripremaju za proslavu Vaskrsa koji ove godine pada 12. aprila.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra obilježavaju praznik posvećen Sveti Meletije Antiohijski, jednom od najvećih tumača Svetog pisma i istaknutom borcu za očuvanje pravoslavlja u 4. vijeku.

Počeo je Vaskršnji post. Srećan vam i blagosloven bio! Pred nama je period od 48 dana koji predstavlja duhovno putovanje ka najvećem hrišćanskom prazniku, Vaskrsu. Međutim, da bi post imao smisla, važno je da ga ne svedemo samo na promjenu jelovnika, već da razumijemo njegovu suštinu.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave danas veliki hrišćanski praznik Sretenje Gospodnje. U pravoslavnim hramovima osvještava se danas vodica, za koju se vjeruje da u kuću unosi veliki blagoslov.

Vjerovanje u moć molitve i pokajanja ima dugu tradiciju u našoj vjeri, a jedan od najpoštovanijih svetitelja u tom kontekstu je Prepodobni Jefrem Sirin.

Danima, 25.000 stanovnika sicilijanskog grada Nišemija živi na ivici provalije duboke 25 metara.

Vaskršnji post, odnosno Veliki ili Časni post, u 2026. godini počinje 23. februara, a završava se 11. aprila, uoči Vaskrsa.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra obilježavaju praznik Svetog apostola Timoteja, jednog od Sedamdesetorice apostola koje je, prema hrišćanskom predanju, sam Bog izabrao kako bi širili Jevanđelje i učvršćivali vjeru među ljudima.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas proslavlja Svetu mučenicu Tatijanu koja je život posvetila Bogu i zbog hrišćanske vjere umrla u najgorim mukama.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave praznik posvećen Svetim mučenicima Julijanu i Vasilisi, svetiteljima koji su živjeli i za hrišćansku vjeru stradali početkom 4. vijeka.

Danas pravoslavni vjernici obilježavaju Krstovdan, veliki praznik koji prethodi Bogojavljenju.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju 19. januara veliki hrišćanski praznik – Bogojavljenje, tradicionalnim plivanjem za Časni krst u gradovima širom Srpske.

Krstovdan, koji se obilježava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje vjeru, prirodu i čovjeka.

U nedjelju, 18. januara, slavi se Krstovdan, jedan od značajnijih praznika u pravoslavnoj tradiciji, i predstavlja važnu prekretnicu u prazničnom ciklusu koji se nastavlja poslije Božića.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 14. januara obilježavaju više značajnih praznika - Svetog Vasilija Velikog, Mali Božić, ali i početak Nove godine po Julijanskom kalendaru. Ovaj datum u crkvenom kalendaru zauzima posebno mjesto jer objedinjuje duhovni, istorijski i narodni značaj.

Božićni običaji u srpskom narodu duboko su protkani simbolikom, a božićna pšenica zauzima posebno mjesto među njima.

Božić je prvi od dvanaest velikih hrišćanskih praznika. Bogoslužbeno ime ovog praznika je – Rođenje u tijelu gospoda i Boga i spasitelja našeg Isusa Hrista.

Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 6. januara, obilježavaju Badnji dan i veče, vrlo bitan dan koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik - Božić.

Poštujući tradiciju, vjeru i običaje, Banjaluka je i ove godine obilježila Badnji dan.