Kristijan Šmit uhapšen je na području Doboja, samo par minuta nakon što je njegova službena limuzina prešla entitetsku granicu i ušla u Republiku Srpsku.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da su intervencije visokih predstavnika masakrirale demokratiju u BiH, da je strani faktor otvorio previše problema u okviru ove zemlje i da njihova priča da su uradili nešto da bi građanima BiH bilo bolje ne pije vode.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je u nedjelju izjavio da Kristijan Šmit ne smije doći u Srpsku jer će biti uhapšen i deportovan.
Situacija u BiH je stabilna i bezbjednosna situacija nije ugrožena, to je potvrdio i general-major EUFOR Laslo Štic, ipak američko nametanje rješenja u vidu posljednjeg nelegalnog intervenisanja Kristijana Šmita je poremetilo odnose u BiH i dovelo do zastoja u funkcionisanju BiH, jer bošnjački faktor ne pokazuje spremnost da se odrekne udovoljavanja strancima.
Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, najavio je sastanak sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, ali nije precizirao datum kada će se to desiti.
Dodik neće uhapsiti Šmita, niti će se lokalni izbori provesti po njegovom zakonu.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik i da on ne smije da dođe u Srpsku jer će biti uhapšen i deportovan.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je jasno šta hoće Zapad - da nastavi sa pričom o navodnoj krivici Srba, ali da srpski narod egzistira uprkos svemu što su stranci učinili da Republika Srpska nestane.
Republika Srpska ima snagu koja je nesumnjiva jer sve ove godine preživljavala stalne napade, ali će opstati, izjavio je danas predsjednik Srpske Milorad Dodik.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, zemlje potpisnice Dejtonskog sporazuma, uvijek bio na strani istine i zalagao se za poštovanja teritorijalnog integriteta BiH, te da je otužno da jedan Elmedin Konaković daje sebi za pravo da komentariše njega i njegove izjave.
Delegacija EU u BiH izrazila je žaljenje jer je rukovodstvo Republike Srpske odlučilo dizati tenzije uključujući i predlaganje niza radnji koje podrivaju ustavni poredak BiH, funkcionalnost njenih institucija i temeljne slobode.
Ministar odbrane BiH, Zukan Helez tvrdi da Republika Srpska nije ugrožena, i da niko ne traži njeno ukidanje.
Bivši predsjednik SDS Mirko Šarović komentarisao je posljednje odluke Kristijana Šmita i oštre reakcije iz Republike Srpske. Ispričao je i svoja iskustva dok je bio pod sankcijama.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da postoji samo jedno rješenje - da Kristijan Šmit i strane sudije odu i da se ponište njegove brljotine.
Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske juče usvojila Nacrt izbornog zakona Republike Srpske, kojim bi se dio nadležnosti Centralne izborne komisije BiH prenio na entitetski nivo i čime bi postale nevažeće izmjene Izbornog zakona koje je donio Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, iz Kabineta Šmita su reagovali.
Jučerašnje dvije posebne sjednice Narodne skupštine obilježila je mučna atmosfera, a naročito uvrede između predsjednika Srpske Milorada Dodika i poslanika Nebojše Vukanovića.
Svi ćete vi na izbore po Izbornom zakonu BiH (osim onih kojima eventualno bude zabranjeno). Po onom zakonu koga je nametnuo nelegalni Kristijan Šmit, ili po onom koga dogovorite sa sarajevskom trojkom. Birajte.
Austrijski Der Standard pisao je o reformama koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, te da je ovaj potez oduzeo HDZ "sredstvo za pritisak".
Nastavak suđenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Milošu Lukiću pred Sudom BiH biće održan 17. aprila.
Iako se u javnosti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, često predstavljaju kao tehničke, suština je potpuno drugačija, jer se izmjenama u značajnoj mjeri ojačava Centralna izborna komisija, koja će u pojedinim slučajevima, recimo kod finansiranja, imati možda i najveću autonomiju u državi.
