Kada se ne ide na groblje? Pitanje koje je svako od nas makar jednom u životu postavio.
Iako je savremeno doba uticalo da pojedini običaji padnu u zaborav, mnogi se i dalje prenose sa koljena na koljeno. Među njima se posebno izdvaju oni koji su vezani za glavna životna razdoblja – počev od samog rođenja, preko krštenja, pa do posljednjeg ispraćaja na vječni počinak.
Slavko Klisura, penzionisani novinar iz Goražda, objavio je sinoć na Fejsbuku šta je u svom gradu doživio na prvi dan Ramazana, dok je sa suprugom šetao svojom uobičajenom rutom.
Izabela Marković, mlada pravnica iz Banjaluke, prije nekoliko dana je odbranila master rad "Femicid – rodno zasnovano ubistvo žena" i tako postala autorka prvog stručnog rada o ovoj temi u BiH.
U Srbiji se 13. januara slavi doček Nove godine po julijanskom kalendaru ili pravoslavne Nove godine, a kao i za ostale praznike i za ovaj se vezuju brojni običaji.
Srpska pravoslavna crkva obilježava Novu godinu 14. januara po starom, julijanskom kalendaru, služenjem molebana, molitve za nastupajuću godinu.
Danas je drugi dan Božića i badnjak i božićna pšenica su nam još u domovima. Šta s njima raditi nakon praznika i da li treba odlagati slamu i badnjak ili sačekati još neko vrijeme?
Božić je oduvijek bio porodičan praznik. Dan kada će se svi članovi, bez obzira da li žive zajedno ili ne, okupiti i vrijeme provesti zajedno u blagostanju i miru.
Stanija Dobrojević je otvorila vrata doma u Rumi i u razgovoru otkrila po čemu je za nju ovogodišnji Božić različitiji od prethodnog, kao i kojih običaja se pridržava njena porodica.
U hramovima širom Republike Srpske održane su božićne liturgije i pročitane božićne poslanice.
Najvažniji božićni simboli u narodnoj tradiciji jesu: česnica, položajnik i pečenica. Praznik počinje pozdravom: Hristos se rodi!, i odgovorom Vaistinu se rodi!
Biti ljudsko biće nešto je o čemu svi s vremena na vrijeme razmišljamo. Želimo kao jedinke da napredujemo, da budemo uspješniji, srećniji i bolji. Jedno dijete nam nudi primjer…
Pravoslavni vjernici iščekuju Božić, a uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika u domovima širom Srpske, tradicionalno, proslavlja se Badnji dan.
Veliki broj Bijeljinaca prisustvovao je večeras tradicionalnom nalaganju badnjaka na gradskom trgu, a Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Fotije poručio je građanima da se poklone Bogomladencu Hristu i da prihvate njegovo učenje i žive njime, jer će to biti spasonosno za sve ljude na svijetu.
U porti Hrama Svete Trojice u Prijedoru večeras je osveštan i naložen centralni badnjak koji je tokom Badnjeg dana uz pjesmu i veselje dočekan u više gradskih naselja.
Badnje veče, prema tradiciji, donosi sa sobom običaje prepune simbolike i značenja, među kojima se posebno ističe ritual krckanja oraha.
Istorija hljeba je tijesno vezana za istoriju čovječanstva, tako da nije bez razloga baš ova namirnica od davnina postala simbol života, okupljanja porodice i čuvar kuće.
"Prema hrastu ima srpski narod veliko poštovanje", davno je zapisao čuveni etnolog Veselin Čajkanović.
Veljko Ražnatović sa svojim sinom Željkom ispoštovao je običaje na Badnji dan, pa su zajedno otišli u šumu po badnjak.
Najveći broj običaja na Badnji dan obavlja se tokom večeri.
