Ljetnja sezona je sve bliže, a veliki broj zemalja u regionu, ali i Evropi ima problem sa nedostatkom radne snage.
U sklopu aktuelne poreske reforme Hrvatske zasluženo mjesto ima novi poreski tretman napojnice kao alata za povećanje prihoda turističkih i ugostiteljskih radnika.
Kosovski premijer Aljbin Kurti želi da izazove krvavi pir, nakon čega će protjerati Srbe sa sjevera i time riješiti pitanje njihovih političkih prava na Kosovu. Nema Srba, nema ZSO, niti bilo kakvog oblika zaštite kolektivnih prava.
Cijene većine osnovnih životnih namirnica na tržištu Srpske neće pratiti trend pojeftinjenja goriva i mogu samo biti više, a na listu glavnih krivaca proizvođačima su sada došli i radnici, jer im, kako navode, treba povećati plate, dok bi prema mišljenju drugih bilo neozbiljno svaki mjesec stavljati na rafove niže brojeve.
U gradiškoj i derventskoj privredi plate su veće nego u Banjaluci u realnom sektoru – ovo tvrdi predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.
Predstojeće ljetovanje će biti skuplje nego ikada.
Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić rekao je, da kada je riječ o procesuiranju zločina nad Srbima u BiH, Republika Srpska i porodice srpskih žrtava rata ne mogu biti zadovoljni dosadašnjim tempom.
Najviše 1.400 stranih državljana može da dobije radni status kod poslodavaca u Republici Srpskoj tokom ove godine.
Da li će i kada biti održana sljedeća sjednica Savjeta ministara BiH i dalje je neizvjesno jer srpski ministri ne žele da nastave s radom sve dok ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi za deblokiranje važnih infrastrukturnih projekata za Srpsku.
Ne mogu ni procijeniti koliko privatnih investicija Republika Srpska propušta jer njemačke kompanije smatraju da je politička klima u Republici Srpskoj previše nesigurna za dugoročne poslovne angažmane, kaže Tomas Fičen.
Kvalitetna radna snaga i dobar poslovni potencijal glavni su mamac za strance koji se masovno odlučuju za pokretanje biznisa u Srpskoj, a u prilog tome govori i podatak da na ovom području uspješno posluje 2.461 strana firma.
Hrvatska postaje sve atraktivnije odredište za državljane takozvanih trećih zemalja, ponajviše za državljane BiH i Srbije, koji u velikom broju nadoknađuju nedostatak domaće radne snage na nekoliko ključnih područja hrvatske privrede, uglavnom u turizmu, ugostiteljstvu i građevini.
Branje voća, zidanje, rad u hotelima, kafićima i prodavnicama na primorju samo su neki od poslova koje mogu da rade sezonski radnici.
Hrvatski poslodavci traže više od 500 spremačica, a s obzirom da ih na tržištu nedostaje, plate koje im nude su veće od plata učitelja i nastavnika, ali i mnogih drugih zanimanja.
Da vam je neko rekao prije 10 ili 15 godina da će Bosna i Hercegovina uvoziti radnu snagu, vjerovatno bi s čuđenjem reagovali. Kako i ne bi, poznavajući tadašnji poslovni ambijent. No, posljednje informacije nam govore da je to nova realnost.
Jabuke s plantaža u Srpskoj čekaju u hladnjačama jer je nakon prestanka izvoza u Rusiju i plasman na domaće tržište otežan, s obzirom da su rafovi preplavljeni uvoznim voćem koje je jeftinije.
Ove godine nije samo problem sa nedostatkom konobara i kuhara već je teško pronaći i čistačice i sobarice.
Zemlje Evrope muku muče sa nedostatkom sezonske radne snage, a više od 60.000 radnika nedostaje samo na Jadranu.
Indija, Pakistan, Bangladeš i Šri Lanka samo su neke od zemalja čiji državljani sve češće popunjavaju radna mjesta u BiH.
U Crkvi Svete velikomučenice Ognjene Marije služen je parastos ubijenim srpskim civilima u Sijekovcu u okviru obilježavanja 31 godina od zločina nad Srbima u tom mjestu.