Jagoda iz semberskih plastenika već je na tržištu. Kilogram košta oko pet maraka, a kada je ponuda na pijaci mala jagode znaju da dostignu cijenu i od čak sedam KM po kilogramu.
Pojedina javna preduzeća i institucije u BiH, zbog epidemije virusa korona, već su poništili raspisane tendere. Ipak, većina ih se ponaša kao da nije vanredeno stanje i kupuju sve – od automobila, skupe računarske opreme, do usluga uređenja cvijeća i vlastite promocije u medijima.
Šumsko gazdinstvo Prijedor u prošloj godini je imalo više od 1.300.000 KM dobiti i time treću godinu zaredom ostvarilo najveću dobit u okviru Javnog preduzeća „Šume Republike Srpske.
U rasadnicima voća u Lijevče polju i Potkozarju primat preuzimaju šljiva, trešnja, dunja, lješnik i orah u poređenju sa decenijama vodećim jabukama i kruškama.
U voćnjacima na području Prijedora ove godine rod je bio do 80 odsto manji od planiranog, dok ima i onih mjesta u kojima uopšte nije bilo ploda.
U potkozarskim plantažama ovogodišnji rod jabuke, kruške, šljive i drugog voća manji je za trećinu, izjavio je Branko Stojnić, načelnik gradskog Odjeljenja za privredu na “Danima voća” u Gornjim Podgradcima.
Siniša Milić, gradonačelnik Brčkog danas je sa saradnicima obišao uspješne proizvođače i izvoznike voća, Vladu Stokića iz Potočara i Amira Avdića iz Šatorovića.
Janko Milivojević danas radi sa umjetninama, a podijelio je i sjećanja na period kada je kao mali napravio prve glumačke korake. Ipak, glumom nije nastavio da se bavi.
Žetva pšenice i drugih ozimih žitarica kojom su zasijali oko tri i po hiljade hektara poljoprivrednici Brčko distrikta počeće ovih dana, ali zbog loših vremenskih prilika koje su pratile razvoj i sazrijevanje očekuju manji prinos nego lani. Najviše zasijanih parcela, oko dvije i po hiljade hektara, je pod pšenicom.
Cijene voća i povrća, čija je prodaja karakteristična za ovaj period, nisu nikada bile više kao ove godine, a kilogram pojedinih poljoprivrednih kultura uveliko je skuplji od kilograma mesa.
Kišno proljeće i niske temperature za ovo doba godine u Hercegovini donjele su probleme poljoprivrednicima, a prve štete već zbrajaju pčelari.
“Samo da ti javim da sam živa, da tuga i bol ne prolaze i ne trudim se da prođu. Ja ne odlazim, jer nisam ispunila obećano.”
Nišlijka Ljiljana Spasić (26) tog kobnog 7. maja 1999. godine, u sedmom mjesecu trudnoće krenula je ka niškoj pijaci. Ruku pod ruku sa svekrvom, vesele, pošle su da kupe prve trešnje. Ubrzo se začulo avionsko nadlijetanje, a onda je uslijedila kiša kasetnih bombi. Ljiljana je ostala na mjestu mrtva, kada ju je samo jedan geler pogodio i presjekao vratnu aortu.
“Zapitali smo se nebrojeno puta kako bi nam izgledao život da nije bilo tog tragičnog dana. Imali bismo kćerku koja bi bila ljekar i unuku koja bi sad punila 20 godina. Svake godine brojimo koliko godina bi imala naša unuka da je imala sreću da se rodi. Ne prođe dan, a da se ne zapitamo zašto je moralo sve tako da bude.”
Danas nas je u 68. godini života napustio kralj narodne muzike Šaban Šaulić, a od njegovog života neodvojive su razne situacije i anegdote, među kojima i jedna izuzetna opasna.
U voćnjacima i rasadnicima u Novoj Topoli i okolini angažovano je nekoliko stotina radnika iz Srbije koji su za razliku od domaćeg stanovništva, prepoznali dobru priliku za zaradu.
Na sembersko – majevičkoj regiji zasađeno je više od milion sadnica voća, ali savremeni zasadi se ne mogu zamisliti bez protivgradnih mreža.
Tokom tri decenije penzionerskog staža, bivši trgovac Mirko Vukadinović (90) iz Miljevića bilježi dosjetke, narodna vjerovanja, svjedočanstva o životu i običajima ovog sela u Potkozarju.
