
I tuđi kolači nam slađi: Sramota je reći ŠTA SVE OD HRANE UVOZIMO iz bijela svijeta
Za devet mjeseci prošle godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 3,2 milijarde KM, a izvezeno 800,8 miliona KM proizvoda iz agroindustrijskog i prehrambenog sektora.

Za devet mjeseci prošle godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 3,2 milijarde KM, a izvezeno 800,8 miliona KM proizvoda iz agroindustrijskog i prehrambenog sektora.

Domaći privrednici, koji još od pojave pandemije virusa korona nikako da isplivaju iz problema, pozdravili su odluku o smanjenju carina pri uvozu pojedinih sirovina ističući da će to doprinijeti i nižim cijenama finalnih proizvoda.

Spoljnotrgovinska razmjena BiH u prošloj godini ostala je na nivou bilansa iz prethodne godine, ocijenili su iz Spoljnotrgovinske komore BiH i istakli da je za poslovnu zajednicu 2022. godina bila izazovna.

Da je kriza na globalnom nivou nagrizla i industriju namještaja u Republici Srpskoj potvrđuje podatak da taj sektor za 10 mjeseci bilježi podbačaj proizvodnje za 6,5 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Za domaće farmere prošla i ova godina su, unazad deceniju, bile jedne od najtežih što je dovelo do toga da je u Srpskoj drastično smanjen broj stoke, prije svega svinja, a u padu je i proizvodnja tovne junadi.

Tvrdi žuti sir jedna je od namirnica čija je cijena posljednjih mjeseci drastično skočila pa je za njega potrebno odvojiti skoro duplo više novca, zbog čega bi mnogi građani iz sendviča mogli izbaciti omiljeni sastojak.

Iz BiH je u prva tri kvartala izvezeno voda i bezalkoholnih pića u vrijednosti od oko 34,1 milion KM, što je više za 8,29 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 111,7 miliona KM, što je više za 8,4 odsto u odnosu na devet mjeseci lani.

S obzirom na to da su cijene mesa više nego lani, u pojedinim mesnicama u Srpskoj kažu da građani zbog toga kupuju manje količine nego ranije, dok, s druge strane, ima i onih koji u strahu od novih poskupljenja prave zalihe i pune svoje zamrzivače.

Svi oni koji misle da će zbog uvođenja robota u proizvodni proces ostati bez posla i završiti na birou - nisu pravu jer to nije tačno, rekao je Sekretar Društva za robotiku BiH Isak Karabegović.

Grad Trebinje dobitnik je još jedne značajne svjetske nagrade, i to za najbolju održivu destinaciju "Iter Vitis", a manastir Tvrdoš za najbolju praksu koja unapređuje kulturno-istorijsko nasljeđe i vino, saopšteno je iz trebinjske Gradske uprave.

U Parizu je danas otvoren jedan od najvećih međunarodnih sajmova prehrambene industrije - SIAL 2022, na kojem se prvi put predstavljaju i kompanije iz BiH, među kojima i "Mladegs-pak" iz Prnjavora.

Iako je kafa na svjetskom tržištu pojeftinila za sedam odsto, domaće pržionice neće pratiti taj trend, zbog čega ljubitelji ovog napitka u Srpskoj za sada ne mogu računati na niže cijene.

BiH je za osam mjeseci ove godine izvezla tek nešto više od 95 miliona kilograma poljoprivrednih proizvoda, dok smo uvezli preko 570 kilograma, najviše žitarica.

Nekontrolisani uvoz povrća s kojim se godinama bore domaći proizvođači ozbiljno prijeti da uništi povrtarstvo, a da iz inostranstva stižu enormne količine tih namirnica potvrđuje podatak da je u BiH za osam mjeseci ove godine uvoz dostigao 82,23 miliona KM, dok je izvoz jedva premašio 27,6 miliona.

Proizvođači voća u BiH na koljenima su nakon što je izvoz konzumne jabuke u Rusiju potpuno obustavljen.

Asocijacija drvne industrije i šumarstva pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH i dalje će se zalagati da na snazi ostane zabrana izvoza trupaca, jer je, naglašavaju, najvažnije da se obezbijedi dovoljno sirovine za proizvođače finalnih proizvoda.

Za osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 42 miliona kilograma mesa i drugih klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti 262 miliona KM.

Srpskainfo i “Euroblic” danas su u Banskom dvoru, u Banjaluci, organizovali koktel parti povodom 26. rođendana “Blica”.

Mlijeko i mliječni proizvodi iz Bosne i Hercegovine se u najvećem dijelu izvoze u zemlje okruženja, a u tome prednjače Crna Gora, Hrvatska i Srbija. Vrijednost tog izvoza je oko 32 miliona KM godišnje.

Vinski put Hercegovine, kulturna ruta koja obuhvata viševjekovnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine, primljena je u kulturnu stazu Savjeta Evrope "Iter Vitis".