
NA SPISKU OPŠTINE, PREDUZEĆA, AGENCIJE Centralna banka BiH blokirala 107.443 računa
U BiH su u julu blokirana 107.443 računa poslovnih subjekata, što je za 110 više nego krajem prethodnog mjeseca, objavila je Centralna banka BiH.

U BiH su u julu blokirana 107.443 računa poslovnih subjekata, što je za 110 više nego krajem prethodnog mjeseca, objavila je Centralna banka BiH.

Centralna izborna komisija BiH usvojila je Okvirni operativni plan za uvođenje specifičnih tehnologija u izborni proces koji podrazumijeva da se u ovoj godini sprovede javna nabavka uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i optičkih skenera za automatsko prebrojavanje glasačkih listića, te nabavka softverskih licenci za uređaje.

Svake godine u Bosnu i Hercegovinu stižu milijarde KM iz inostranstva, a ovaj iznose se iz godine u godinu povećava. Oni koji su otišli iz zemlje u potrazi za boljim životom sada šaljući novac rodbini pomažu opstanak ekonomije BiH.

Firma Vijadukt iz Slovenije je u petak poslala službeni zahtjev za isplatu duga po presudi arbitražnog suda u Vašingtonu.

Zamjenik ministra finansija BiH Muhamed Hasanović je potpisao dvije odluke kojima je ispoštovan nalog visokog predstavnika Kristijana Šmita, a tiču se isplate 120 miliona KM Vladi Federacije BiH i novca za izbornu tehnologiju.

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, ocijenio je besmislenim kritike vlasti iz Republike Srpske u kojima se optužuje da je posljednjom odlukom kojom se rješava pitanje duga slovenskoj firmi Viaduct, zavukao ruke u džepove građana Srpske, uskrativši im penzije i plate.

Ministar Srđan Amidžić ide utabanim, sigurnim stazama svog šefa Milorada Dodika - jedno priča, a drugo radi, poručila je ovo poslanik Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Mirjana Orašanin.

Centralna banka BiH je ustupila novac za isplatu duga slovenskoj firmi Viadukt nakon odluke Kristijana Šmita, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da je normalizacija stanja u BiH moguća samo ako se povuku odluke Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH.

Predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, uputio je pismo ambasadoru i šefu Delegacije EU u BiH Luiđiju Soreki povodom njegovih stavova oko nametnutih odluka Kristijana Šmita, a koje se odnose na “Vijadukt” i uvođenje skenera u izborni proces u BiH.

Još jedno neviđeno čudo BiH. Kristijan Šmit, turista, odlučio je da pređe na ekonomska pitanja.

Odluku Kristijana Šmita o namjetanju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH prokomentarisao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, baš kako je i najavljivano u proteklom periodu, nametnuo je odluke koje se tiču Vijadukta i integriteta izbornog procesa.

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH nametnuo je nove odluke koje se tiču Viaducta i integriteta izbornog procesa.

Ako bi se u upotrebu uvele nove tehnologije, printeri i skeneri, možda bi izborni rezultati konačno bili volja glasača, a ne brojača.Ipak za te nove tehnologije potreban je novac a u BiH oni koji raspolažu budžetom nisu baš voljni da to urade.

Uvođenje novih tehnologija u izborni proces 2026. godine? Većina domaćih političara će reći - može. Ali, izgleda da neće da može, ako je suditi po tome koliko se do sada odmaklo u ovom procesu.

Ljetna sezona na crnogorskom primorju je otvorena, a najpopularnije destinacije među turistima, naročito mladima, svakako su Budva i Herceg Novi.

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić kazao je da su zastupnici kompanije „Viaduct“, kojoj BiH duguje više od 100 miliona maraka na osnovu izgubljenog arbitražnog spora, dostavili račun firme koja posluje u of-šor zoni na Kanalskim ostrvima između Francuske i Velike Britanije.

Devizne rezerve Centralne banke BiH u 2024. godini iznosile su 17,6 milijardi KM.

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorila da i pored određenog rasta, ekonomiju Bosne i Hercegovine prate brojni rizici – od unutrašnjih političkih tenzija do vanjskih ekonomskih šokova.