
MUZEJ ČUVAR BAŠTINE Blago sembersko-majevičkog kraja čini 10.000 eksponata
Muzej Semberije decenijama čuva i prezentuje materijalnu i nematerijalnu baštinu ovog kraja.

Muzej Semberije decenijama čuva i prezentuje materijalnu i nematerijalnu baštinu ovog kraja.

Status nacionalnih spomenika BiH, kojeg su stekla dva arheološka nalazišta u Gradiški i jedno u laktaškoj opštini, predstavlja dodatni impuls očuvanja istorijskih tekovina i obogaćivanje turističke ponude ovog kraja.

Muzej Republike Srpske ove godine priređuje četrnaestu “Reviju arheološkog filma” koja će biti otvorena u srijedu 13. novembra u 18 časova, projekcijom filma “Istorijski arhiv i muzej Hidre”, u režiji Panosa Zenelisa.

U javnosti se još nije stišala bura oko “banjalučkog Ekskalibura”, srednjovjekovnog mača koji je izvučen iz Vrbasa, a najnovija arehološka iskopavanja na Kastelu u fokus vraćaju ovaj najstariji istorijski spomenik u gradu.

Arheolozi „Zavičajnog muzeja“ Gradiška su istraživanjem srednjovjekovne nekropole pravoslavnog manastira u Gornjim Kijevcima otkrili nadgrobni spomenik iz 14. vijeka s natpisom na uglastoj glagoljici ,,To jeste Mileta Stojić’’.

Narodni heroj, revolucionar, književnik, novinar, izdanak poznate banjalučke porodice, Veselin – Veso Masleša rođen je 1906. godine u Gospodskoj ulici, ne znajući da će koju deceniju kasnije ulica od Kastelovog ćoška do Banske palate dobiti ime upravo po njemu.

Veliko arheološko otkriće, mač star 600 godina uspješno je izvučen iz Vrbasa, u naselju Rekavice, gdje su ga ronioci ranije pronašli zabodenog u kamen.

Mladi, akademski slikari Milan Jožić i Nenad Balta oslikali su motive Gradiške u prošlosti na zidovima stambene zgrade u centru grada i na savskom mostu. Prvi murali unijeli su svježinu u gradu na Savi, gdje najveći dio fasada i drugih površina stambenih i poslovnih zgrada djeluje monotono i zapušteno. Inicijator slikanja na zidovima je “Zavičajni muzej”.

Austrijski pisac Peter Handke ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Gotovo istog trenutka kada je i ozvaničena vijest o tome, društvene mreže su se usijale od komentara, a glavna kritika koja se odnosi na njegov “lik i djelo” odnosi se na to što je podržavao nekadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Muzej Republike Srpske koji ove godine proslavlja 89 godina postojanja ugostiće izložbe iz Moskve pod nazivom „Sveti zaštitnici zemlje Ruske“ i „Rusko čudo“.

U Priboju kod Lopara danas su snimani kadrovi dokumentarno-igranog filma o Veljku Čubriloviću, autora novinara “EuroBlica” i Srpskainfo Milana Pilipovića.

Mač koji su banjalučki ronioci pronašli u Vrbasu bukvalno je zaboden u kamen, pa će cijeli tim “vitezova” krajem avgusta zaroniti u rijeku kako bi izvukli ovo arheološko otkriće na površinu.

Zbornik koji čini 7 knjiga o prošlosti Gradiške počev od 1295. godine, kada se grad prvi put pominje u zvaničnim dokumentima, predstavljen je na maloj sceni “Karpe Diem” na savskoj obali.

Ostaci drevnih civilizacija svjedoče o bogatoj istoriji naših prostora. U koritima rijeka se nalaze brojni eksponati, međutim rijetki završavaju u muzejima. Sa ciljem prepoznavanja, procjene i restauracije tih predmeta u Banjaluci je zaživjela podvodna arehologija. Ronioci polaze na kurs arheologije, arheolozi kurs ronjenja.

U Gradiški je večeras održano književno veče na kojoj je predstavljen novi roman Jelene Bačić Alimpić “Njegove bele rukavice”.

Jedna od najslikovitijih i istorijski najznačajnijih bijeljinskih ulica, Karađorđeva, uskoro će potpuno izmijeniti izgled, jer je dozvoljeno rušenje većine postojećih objekata i izgradnja višespratnica.

Grad Banjaluka se nalazi pred objavljivanjem dva međunarodna javna konkursa koji bi trebali da definišu izgled mosta u Docu te užeg gradskog jezgra a nagradni fond za najbolje ideje iznosi ukupno 88.000 KM.

U Budimpešti je nastavljena trodnevna posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika Mađarskoj.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić otvorila je večeras u Banjaluci izložbu “Sveti Sava Srpski”, ističući da ova postavka ima veliki značaj u širenju saznanja o prvom srpskom arhiepiskopu i prosvjetitelju.

Na svečanom obiljžavanju Dana Osnovne škole “Veljko Čubrilović” u Priboju kod Lopara te 130. godišnjici Veljkovog rođenja, u četrvrtak 6. juna, u ovom mjestu pod Majevicom počelo je snimanje dokumentarno-igranog filma o Veljku Čubriloviću.