Jedan dan se bore sa vatrenom stihijom koja guta plastenike, a drugi spasavaju malena i krhka bića - mačiće iz dubine podzemnog kontejnera.
Suva i topla zima, kišno proljeće i vrelo ljeto, uz velike oscilacije temperature i učestale nepogode, imaju drastične posljedice u poljoprivredi, naročito voćarstvu, te ratarskoj i povrtarskoj proizvodnji u Republici Srpskoj.
Porodica Novičić iz dragačevskog mjesta Dragačica godinama se bavi proizvodnjom paprike, iako je berba tek krenula plodovi su odličnog kvaliteta i ove godine iznenadili su domaćine.
Građani koji su riješeni i ove godine da prave zimnicu, već su ozbiljno krenuli u pripreme. Skupo jeste, ali od tradicije se ne odustaje. Zauzvrat, smanjiće količinu tegli.
Kako su Srbi ove godine više nego ikada na meti lopova u Grčkoj, posebno onih kojima su automobili sugrađana i te kako primamljivi, jedan turista iz Leskovca došao je na sjajnu ideju kako svoj automobil da zaštiti od lopova, mada i od drugih raznih faktora.
Nakon što su više od 15 godina živjeli kao podstanari, sedmočlana porodica Darija i Vide Jareb iz Gornjih Kladara kod Srpca konačno bi trebalo da riješi stambeno pitanje zahvaljujući humanitarnoj akciji “Kuća od srca 2” koju je ovih dana pokrenuo Omladinski savjet opštine Srbac.
Šteta koju su poljoprivrednici u Semberiji pretrpjeli u olujnom nevremenu u julu procijenjena je na gotovo dva miliona KM, saopšteno je iz Gradske uprave Bijeljina.
Kad je grunuo vjetar i rasturio krov, u stan se sručila voda, kao iz vodopada. Padale su rigips ploče, teške, natopljene vodom, jedva smo izvukli živu glavu.
Blaga zima, nakon koje su uslijedili kasni proljetnji mrazevi, desetkovala je rod voća u Srpskoj. Ono što je ostalo, uništilo je olujno nevrijeme. Oluje su porušile i plastenike povrćem, a rod žita je najlošiji u posljednjih 10-ak godina.
Da bi dugoročno obezbijedili redovno snabdijevanje strujom u gradiškim selima, neophodna je potpuna rekonstrukcija mreže niskog napona. Olujno nevrijeme otkrilo je slabe tačke ovog sistema, a desetine sela, nekoliko dana nema struje.
Boran Bosančić je u aprilu ove godine izabran za predsjednika Gradskog odbora DEMOS u Banjaluci. U zadnjih nekoliko mjeseci izabrano je novo rukovodstvo Gradskog odbora, kao i druga radna tijela.
Da bi dugoročno bilo obezbijeđeno redovno snabdijevanje strujom na području Gradiške, neophodna je potpuna rekonstrukcija mreže niskog napona.
Olujno nevrijeme koje je, u više navrata, u julu zahvatilo gradiško Potkozarje, sa rekordnim zasadima voća, i lijevčansku ravnicu, bogatu žitom i povrćem, uzrokovalo je ogromnu štetu.
Vremenske nepogode koje su uništile usjeve i voćnjake u Srpskoj, regionu ali i šire te pojava afričke kuge svinja ostaviće velike posljedice na domaće tržište hrane. Iako je još rano prognozirati u kojem će obimu nove nedaće uticati na cijenu i količinu dostupnih proizvoda, već sada je i više nego izvjesno da nas očekuje neizvjesna jesen.
Prošle noći grad i oluja uništili su stotine imanja u okolini Nove Topole. Najteža situacija, prema javljanju čitalaca Srpskainfo je u Karajzovcima, Petrovom Selu, Romanovcima, Vilusima, Mašićima, Bereku, Elezagićima…
Oluja je treći put, u petak naveče protutnjala Mašićima. Uništeno je Etno domaćinstvo Dragana Rakovića, a nije poštedjela ni plastenike, povrće, kukuruz, mnoge objekte.
Ove oluje su tek početak priče, biće toga još, klimatske promjene će definitivno promijeniti ljeta kakva pamtimo iz djetinstva, klimatolog Goran Trbić, dekan Prirodno matematičkog fakulteta u Banjaluci.
U olujnom nevremenu praćenom jakom kišom, grmljavinom i vjetrom koje je pogodilo dijelove Republike Srpske, najteža situacija bila je u Bijeljini, Šamcu i Banjaluci gdje je došlo i do prekida u snabdijevanju električnom energijom.
Banjalučani se ove godine nisu nisu osladili čuvenim slatinskim jagodama. Nema više umjereno toplih proljeća. Kiše i hladnoća uništile su skoro cijeli rod jagoda, a mnogi jagodari su odustali od voća koje gaje generacijama. Slatinske jagode su jedna od prvih žrtava klimatskih promjena u našim krajevima. A biće ih još.
Paradajz je biljka koja zahtjeva adekvatnu njegu. Iako svi mislimo kako je gajenje ovog voća najjednostavniji posao na svijetu, to baš i nije tako. Da biste ostvarili najbolji prinos paradajza baštovani savjetuju da biljci odsiječete vrh.
