
VASKRS ILI USKRS Kako Srbi pravilno nazivaju najveći hrišćanski praznik
Jednima je samo “Vaskrs” pravi “srpski, tradicionalni izraz”. Drugima je “Uskrs” je riječ sa zapada koja se nikako ne smije primjenjivati kod pravoslavaca.

Jednima je samo “Vaskrs” pravi “srpski, tradicionalni izraz”. Drugima je “Uskrs” je riječ sa zapada koja se nikako ne smije primjenjivati kod pravoslavaca.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Blagovijesti.

Vjernici Srpske pravoslavne crkve 7. aprila proslavljaju Blagovijesti, veliki praznik kad je Arhanđel Gavrilo javio Devici Mariji da će roditi Isusa Hrista.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave Blagovesti, dan kada se hrišćani podsjećaju dolaska arhangela Gavrila koji je Bogorodici javio blagu vijest da će roditi Sina Božjeg, Isusa Hrista, Mesiju i spasitelja svijeta i čovečanstva.

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Gospod Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svima ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život.

Na samom kraju šeste nedjelje velikog Vaskršnjeg posta, Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vjernici danas će proslaviti Cvijeti, praznik koji simbolizuje carski i svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Jerusalim.

Srpska pravoslavna crkva 5. aprila slavi Svetog sveštenomučenika Nikona, jednog od hrabrih hrišćana koji su živjeli u vrijeme progona.

Srpska pravoslavna crkva danas obilježava praznike Lazarevu subotu i Vrbicu, posvećene uspomeni na vaskrsenje Lazara – posljednje čudo Isusa Hristosa uoči stradanja i Vaskrsenja.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Lazarevu subotu, odnosno Vrbicu, uoči Cveti.

Lazareva subota, u narodu poznata i kao Vrbica, jedan je od praznika koji zauzima posebno mjesto u pravoslavnoj tradiciji.

Ovo staro, zaboravljeno srpsko ime imalo je možda i najmoćniju simboliku od svih.

U ponedeljak, 30. marta, Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju praznik posvećen Svetom Aleksiju Čoveku Božjem, svecu koji je izabrao put siromaštva i poniznosti, napustivši bogatstvo radi duhovnog mira.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici 29. marta prisećaju se svetitelja koji su svoj život posvetili širenju hrišćanske vjere i podnijeli velika stradanja zarad duhovnih vrijednosti. Praznik koji obilježava Srpska pravoslavna crkva posvećen je Svetom apostolu Aristovulu i svetom mučeniku Savinu – ličnostima čije priče i danas inspirišu istrajnost, vjeru i snagu duha.

Vjernici širom zemlje se 29. marta prisjećaju svetitelja koji su svoj život posvetili širenju hrišćanske vjere i podnijeli velika stradanja zarad duhovnih vrijednosti.

Dok se u mnogim domovima običaji za Vaskrs pojednostavljuju i prilagođavaju savremenom načinu života, u manastiru Tumane njeguje se stari način farbanja jaja, koji ne podrazumijeva samo bojenje, već i očuvanje ukusa, mirisa i simbolike praznika.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra obilježavaju dan Svetog Nikifora Carigradskog, velikog ispovjednika vjere i patrijarha carigradskog.

Dok se u mnogim domovima običaji za Uskrs pojednostavljuju i prilagođavaju savremenom načinu života, u manastiru Tumane neguje se stari način farbanja jaja koji ne podrazumijeva samo bojenje, već i očuvanje ukusa, mirisa i simbolike praznika.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 25. marta obilježavaju praznik Prepodobnog Simeona Novog Bogoslova - svetitelja koga narod pamti kao blagog, tihog i bogougodnog čovjeka.

Jedna od najdramatičnijih legendi vezanih za manastir Visoki Dečani govori o pokušaju Osmanlija da ovu svetinju pretvore u džamiju, kao i o događajima koji su, prema predanju, uslijedili kao božanska kazna.

Srpska pravoslavna crkva 20. marta slavi sedam sveštenomučenika čije priče i danas inspirišu vjernike.