
Doručak iz vremena Jugoslavije koji budi nostalgiju: Današnje generacije teško mogu zamisliti
Nekadašnji doručak u mnogim domaćinstvima širom Jugoslavije bio je jednostavan, zasitan i napravljen od namirnica koje su porodice same proizvodile.

Nekadašnji doručak u mnogim domaćinstvima širom Jugoslavije bio je jednostavan, zasitan i napravljen od namirnica koje su porodice same proizvodile.

Dok su se kapije Gallerie dell'Accademia otvarale samo za odabrane, a svijet čekao u redovima, ekipa portala Srpskainfo i emisije „Razgovori sa mjerom“ sa Sanjom Jović ušla je kroz vrata koja su vijekovima bila rezervisana samo za renesansne majstore.

Kada nam nešto djeluje kao brz izlaz iz bezizlazne situacije, često ne razmišljamo previše - već srljamo, vjerujući da smo konačno pronašli rešenje.

Kada će biti riješeni problemi na putu Foča- Sarajevo, zašto kasne radovi na nadvožnjaku u Trnu, koji kapitalni projekat čeka Srpsku?

Sofija Loren na Brijunima, Tito kao domaćin svjetskog džet-seta, a Jovanka Broz u ulozi diskretne prve dame koja sve posmatra sa strane - zvuči kao scenario za film, ali je zapravo deo stvarnosti nekadašnje Jugoslavije.

Postoje loši automobili. Postoje i neuspješni modeli. A onda postoji „jugo“, automobil koji je prestao biti automobil i postao šala. I to ne kao prolazna šala, nego kao njegov trajni identitet.

Kao totalni autsajderi protiv Zvezde imali smo veliku podršku. Nekako smo i mi sami vjerovali u sebe da možemo do istorijskog uspjeha. Bili smo spremni za utakmicu. Dobili smo snagu i želju da se izmjerimo sa velikanom. Sve je bilo crveno-bijelo, crveno-bijele torte, novi dresovi stigli iz Trsta u tu čast. Sve su spremili za slavlje.

Danas se obilježava 1. maj, praznik rada koji mnogi povezuju sa roštiljem, boravkom u prirodi i predahom od svakodnevice. Ipak, da li ste se ikada zapitali zašto se baš ovaj datum slavi širom svijeta, te kako je postao simbol borbe za radnička prava?

Muziku je komponovao nepoznati mađarski autor i ona se pjevala pod imenom “Régi Fiakke”.

Prije tačno 120 godina radnici u Banjaluci su prvi puta izašli na prvomajski uranak. Uprkos zabrani policije, radnici su se 1. maja 1906. masovno okupili na izletištu u Trapistima. Nakon uranka je uslijedio - generalni štrajk.

Fotografija kutije čokoladica iz vremena bivše Jugoslavije kruži mrežama, a mnogi se čude kako je moguće da se nalazila u slobodnoj prodaji.

Film reditelja Milana Jelića "Špijun na štiklama" iz 1988. godine postigao je nezapamćen uspjeh širom tadašnje Jugoslavije.

Teški dani za Zenicu, ali i za cijelu industrijsku istoriju regije. Proces gašenja formalno je počeo 22. aprila, a vrhunac je dosegao 26. aprila kada je, oko devet sati i 30 minuta, ugašena i Koksara, pogon koji je bio srce, ali i najveći ekološki problem Željezare.

Autor pjesme “Reših da se ženim” Dušan Duca Đ. Cvetković (Niš, januar 1892 — Niš, 18. april 1978) je bio glumac, operski pjevač, reditelj, dramski pisac i upravnik pozorišta.

Na Balkanu, iako postoje različiti jezici, standardi i načini govora, u praksi oni rijetko predstavljaju stvarnu prepreku među narodima bivše Jugoslavije.

Poznati srpski glumac Miodrag Radonjić rijetko govori o svom privatnom životu, zbog čega je javnost ostala iznenađena saznanjem da potiče iz izuzetno muzikalne porodice. Njegova majka, Branka Lolić, bila je prvakinja harmonike stare Jugoslavije i velika zvijezda koja je, prije nego što se posvetila porodici, dijelila menadžera sa Lepom Brenom.

Goran Bregović, jedan od najuticajnijih muzičara sa prostora bivše Jugoslavije, ali i umjetnik koji je uspio napraviti globalnu karijeru spajajući Balkan sa svijetom, proglašen je mušketarom, zaštitnikom Armanjaka.

Miloš Savčić, često opisan kao najbogatiji Srbin svih vremena, rođen je 1865. godine u Svilajncu, u porodici trgovaca. Školovao se u Beogradu, a potom i u Njemačkoj, tačnije u Minhenu, gdje je završio Visoku tehničku školu.

Italijanski sportski kanal "Skaj Sport" prije tri godine je objavio dokumentarni film koji osvijetljava život i karijeru jednog od najvećih tenisera koji su potekli sa prostora bivše Jugoslavije - Ivana Ljubičića, a film je prikazan oko mjesec dana kasnije.

U Banski dvor je ušao tiho, sitnim koracima, uz pomoć hodalice. Na svečanoj akademiji povodom Dana grada niko ga nije pozdravio, niti spomenuo njegovo ime. A on je Ferid Čaušević (101), posljednji živi oslobodilac Banjaluke.