Najsporniji element prijedloga nameće pravnu obavezu svakoj članici da primi određeni broj izbjeglih kao i druge načine pomoći u sklopu “obavezne solidarnosti”.
Prema prijedlogu, svaka država će dobiti po 10.000 evra za svakog primljenog odraslog migranta iz fonda evropskog bloka.
Evropski blok bio je nespreman 2015. godine kada je više od milion ljudi došlo do obala EU čime je narušena bezbjednost i mreže socijalne pomoći, a ojačana je podrška krajnjoj desnici.
Evropski komesar za unutrašnja pitanja Ilva Johanson rekla je da, pošto je kriza okončana, EU sada godišnje prima 1,5 miliona novih stranih državljana koji su stigli legalnim putem da žive i rade u odnosu na samo 140.000 azilanata koji su stigli ilegalno.
– Potrebni su nam ti ljudi. Rješavanje migracije nije samo pronalaženje savršenog rješenja već onog koje je prihvatljivo za sve – naglasila je Johansonova.
Prijedlog za reformu migrantskog i sistema za azil sadrži 400 strana i, između ostalog, ima za cilj da se pruži više pravnog osnova izbjeglim i migrantima, te da se bliže sarađuje sa zemljama koje ih primaju.
Zemlje EU koje su na spoljnim granicama biće pod jačim nadzorom kako bi se osiguralo da ne krše neki od zakona nakon brojnih izvještaja o prisilnom vraćanju migranata iz Mađarske, Hrvatske, Grčke ili Malte.
Prema novom planu, osobe spašene na moru biće prebačene u evropski blok, a ne vraćane, a Evropska komisija preporučuje da članice krivično ne gone humanitarne organizacije umiješane u ovakva spašavanja.
Komplikovani sistem bi trebalo da na kraju dovede do toga da svaka od članica EU preuzme određeni broj izbjeglih.
Evropska komisija je saopštila da bi svi elementi prijedloga trebali biti na svom mjestu od 2023. godine.
Johansonova je izrazila očekivanje da nijedna od članica neće smatrati da je u pitanju “savršen prijedlog”, ali i nadu da će misliti da je to “uravnotežen pristup na kojem treba raditi jer je u pitanju zajednički problem”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu