Prema njegovom matematičkom proračunu, Srbija danas ulazi u tamnosivu zonu u kojoj će ostati do 26. novembra, iza čega slijedi crna zona u slučaju da se nešto ne promijeni.
Tamnosivu zonu karakteriše 500 – 1.000 zaraženih na 100.000 stanovnika, u odnosu na prosječne vrijednosti zabilježene u proteklih 14 dana. To znači da je teorijski moguće da dnevno obolijeva 3.500 – 7.000 stanovnika u danu. Ipak, ističe da je gornja cifra matematički moguća, ne nužno ostvarljiva u praksi.
Kako dalje objašnjava za Telegraf, njegova prognoza zasnovana je na vjerovatnoći od devet odsto. Ipak, mogućnost greške u projekcijama prije samo nekoliko dana bila je daleko manja, piše Telegraf.
– Mi smo prije četiri dana imali vjerovatnoću od 50 odsto, ali juče od samo devet posto. Više je zaraženih bilo nego što su projekcije pokazivale samo dan ranije. Tako to funkcioniše – rekao je ističući da se matematički proračuni mijenjaju svaki dan, te da zavise od broja zaraženih.
Kazao je i da za Srbiju koristi Batutove zvanične podatke o broju zaraženih na dnevnom nivou, te da u njegovu računicu ne ulaze neidentfikovani nosioci zaraze, za koje iz Kriznog štaba ocjenjuju da ih je pet do deset puta više nego što su zvanični podaci.
Kaže i da se matematički model koji koristi stabilizuje ili sa padom broja zaraženih ili sa stabilnim brojem zaraženih u slučaju da je riječ o rastu. Tako je u drugom talasu, kako ga Kočović naziva, tokom 30-ak dana matematički model bilježio kraj talasa u istom datumu – sredinom septembra.
– Sad mi taj datum šeta – kaže navodeći da je prije nekoliko dana račun pokazivao da će se kraj trećeg talasa epidemije završiti 31. januara, ali da se taj datum, prema posljednjim podacima, pomjerio za sredinu marta.
Takođe navodi da pik trećeg talasa očekuje oko 9. decembra. Eventualni ulazak u crnu zonu, u kojoj bi onda pik i bio, zavisi od primjene postojećih mjera i njihovog daljeg pooštravanja. Vjerovatnoća da Srbija uđe u crnu zonu takođe je devet posto.
– Crna zona podrazumijeva 1.000 – 3.000 zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana. U crnoj zoni bile su Belgija, Slovenija, Švajcarska, Češka. Imale su preko 1.800 zaraženih na 100.000 stanovnika, ali je uvođenjem rigoroznih mjera broj počeo da se smanjuje. Mi moramo da se trudimo da ne uđemo u crni talas, jer će kako sada stvari stoje vrh biti u crnom talasu, a to praktično znači, kada analiziramo pomenute zamlje, da mogu da se zaustave samo drakonskim kaznama – kazao je.
On kaže da je sjeverna polulopta trenutno u problem.
– Sjeverna polulopta je u ovom trenutku u problemu. Tu se dosta loži, ugljen-dioksid iz fosilnih goriva se izbacuje u atmosferu. Kad danas pogledamo Beograd, vidimo da je malo oblačno, malo smog. Mi smo srednje zagađeni. Primijećeno je u ranijim studijama, i prije nego što se pojavio kovid, da su sve velike svjetske epidemije direktno u vezi sa povećanjem ugljen dioksida u vazduhu – i španska groznica i svinjski grip, SARS, MERS.
Ističe da postoji još jedan problem.
– Drugi problem je smanjeno UVC i X zračenje koje nam stiže sa Sunca. Zbog oblaka i smoga, ovi zraci ne dolaze na tlo, tako da nema šta da počisti te viruse u vazduhu. Ovih sedam prethodnih dana imamo problem što ne videsmo sunca. Udišemo vazduh sa pojačanom koncetracijom ugljen-dioksida. Kad nema sunca, a ovo je primijećeno 2008. godine, manje se sintetiše vitamina D3 u našem organizmu, koji je odgovoran za imunitet. U danima bez sunca smo podložniji obolijevanju – rekao je objašnjavajući da sunce znači i borbu protiv zagađenosti i bolji imunitet.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu