Vindž nije baš bio siguran da je to naša najbolja opcija. Singularnost u matematici i fizici označava tačku u kojoj fizička veličina dobija beskonačnu vrijednost, poredi se sa kosmičkom crnom rupom, koja u svom centru ima beskonačnu gustinu.
Sa pojavom kompjutera, interneta i vještačke inteligencije, pojavio se veliki broj istaknutih naučnika, fizičara, kibernetičara, teoretičara kulture, futurologa, koji su upozorili da nam se na planeti dešava ubrzan procvat “tehničke singuralnosti”. Definitivno, mašinska inteligencija teži da se razvije do beskonačnosti.
Prorok ovakve vrste razmišljanja, Rej Kurcvejl, u svojoj studiji “Singularnost je blizu” tvrdi da je naša civilizacija trenutno u zrelom dobu tehnosvijeta, blizu ostvarivanja tehničke singularnosti, i da će se to ostvariti do 2045. godine. Šta bi to konkretno trebalo da znači? Kurcvejl smatra da kompjuterska tehnologija munjevito napreduje, baš zahvaljujući njenoj vještačkoj inteligenciji. Oko 2000. godine kompjuteri su bili na nivou ljudi i njihove sposobnosti pamćenja. Dvadeset godina kasnije kompjuteri su postali hiljadu puta nadmoćniji od ljudi. Njihova memorija i operativna sposobnost da donose zaključke razvijaju se i bez kontrole onih koji su ih stvorili.
Razvoj nanotehnologije i najnovijih čipova, poput kvantnih kristala, ubrzava rad procesora. Kada vještačka inteligencija nastavi sama da kreira nove tehnologije biće to poput nekakve eksponencijalne krive, te će za dvadeset godina moć i najmanjeg kompjutera ili pametnog telefona biti milijardu puta veća nego ljudska! Mašinska inteligencija će kroz virtualni svijet početi munjevitom brzinom da komunicira i da preuzima ne samo virtuelnu realnost, već i svijet u kojem živimo.
Rej Kurcvejl smatra da ljudski rod mora neizbježno da se poveže sa mašinama i vještačkom inteligencijom, jer bi na taj način mogli postati besmrtni.
Ovaj genijalni pronalazač i mislilac, rođen 1948. godine, već je u dvanaestoj došao u kontakt sa kompjuterima, dok je u petnaestoj napisao svoj prvi kompjuterski program. Studirao je na na legendarnom MIT, gdje je postao vrhunski programer. Napravio je prvi program koji konvertuje skenirani tekst bilo kog dokumenta ili knjige u kompjuterski tekst. Kompanija “Kseroks” je stvorila multinacionalnu imperiju na bazi njegovih programa za skeniranje koje je otkupila.
Napravio je svoj slavni “Kurcvejl” sintisajzer na kom je jedno vrijeme svirao Stivi Vonder. Potom je napravio program koji konvertuje govor u kompjuterski tekst. Nakon što je obolio od dijabetesa, riješio je da se posveti medicinskim kompjuterskim istraživanjima. Napravio je programe koji pomažu slabovidima i gluvima, vjerujući da će u bliskoj budućnosti, uz pomoć kamera i kompjutera, slijepi i gluvi prestati da “postoje”. Njihovim receptorima u mozgu, pojačanim odgovarajućim nano čipovima, biće poslata vještački generisana slika i zvuk iz spoljnog svijeta.
Kurcvejl je bio pionir onoga što se danas zove “biohakingom”, pravio je eksperimente na sopstvenom tijelu, pio je preko 200 pilula dnevno, primao brojne intravenozne terapije, dijetetske i druge suplemente, kako bi potpuno preprogramirao svoj sopstveni biokompjuter.
Osnovao je kompaniju koja je pravila razne vrste medicinskih pomagala baziranih na kompjuterskoj tehnologiji. Potom je 2009. osnovao “Univerzitet singularnosti”, gdje zapošljava krem svjetskih naučnika koji se bave razvijanjem i programiranjem vještačke inteligencije. Tri godine kasnije Lari Pejdž, osnivač “Gugla”, angažuje ga za direktora naprednih tehnologija, naročito za vještačku inteligenciju. Deset godina kasnije najveći svjetski internet pretraživač ima više od dvije milijarde dnevnih korisnika. Zajedno sa “Jutjubom”, čiji je suvlasnik, “Gugl” spada u najmoćnije internet kompanije na planeti.
Kurcvejl je vrijedno radio na programima kompanije koji se tiču vještačke inteligencije, pa je u okviru njegovih timova razvijen program “Bard”, koji bi trebalo da ugrozi popularnost trenutno aktuelnog ChatGPT. U pitanju su programi vještačke inteligencije, koji mogu omogućiti milionima korisnika “Gugla” da pišu novinske tekstove, komponuju pjesme, da dizajniraju, pa čak i da snimaju filmove.
Logično je da je danas Kurcvejl, u svojoj 75. godini, krenuo u pravcu kriogenike i postao partner kompanije “Alkor”. On vjeruje da će vještačka inteligencija uskoro vladati svijetom u svim oblastima, pa tako i u medicini.
On želi da kompletnu memoriju iz svog mozga smjesti u čip superkompjutera povezanog sa AI. Kada umre njegovo tijelo će biti zaleđeno, sve do momenta kada ga vještačka inteligencija u bliskoj budućnosti ne bude ponovo oživjela. Kada su ga pitali da li bog postoji, rekao je “Ne, još”.
Premda se radi o autentičnom vizionaru, čije su ideje i djela u velikom usponu, valjalo bi možda ipak malo usporiti razvoj vještačke inteligencije. Singularnost je svakako zanimljiva zamisao, naslijeđena u velikoj mjeri od filozofa kosmizma. Pitanje je koliko smo spremni za tako radikalnu promjenu koju bi nam donio.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu