Navodi se ovo u Informacija o stanju u oblasti migracija u BiH za 2022. godinu. Ističe se da su ekonomski pritisci i nesigurnost koja je rezultat tekućih sukoba, kao i neusklađenost bezviznog režima sa viznom politikom EU doprinijeli porastu neregularnih kretanja duž zapadnobalkanskih ruta.
U pokušaju nezakonitog ulaska u BiH sa teritorija Srbije i Crne Gore otkriveno je 7.427 osoba, dok su istovremeno, na izlazu iz BiH prema EU otkrivene 6.882 osobe.
– Broj otkrivanja nezakonitih prelazaka ili pokušaja veći je za 62 odsto u 2022. godinu u odnosu na godinu ranije. Najviše otkrivenih osoba u 2022. godini bili su državljani Avganistana, Burundija, Pakistana, Turske, Indije i Bangladeša – ističe se u informaciji.
Dodaje se da je u 2022. godini na teritoriju BiH evidentiran značajan broj državljana Burundija, Kube i Indije, koji su koristili mogućnost putovanja bez vize do aerodroma u Srbiji, odakle su se kopnenim putem kretali prema spoljnim granicama EU.
Najveći migrantski pritisak na ulazu u BiH zabilježen je na području djelovanja jedinica Granične policije Zvornik i Hum-Foča, dok je na izlazu prisutan u zonama djelovanja JGP Gradiška, Brod, Velika Kladuša, Orašje i Izačići.
Za nezakonit prelazak državne granice migranti pretežno koriste područja izvan graničnih prelaza.
Zanimljivo je da je na graničnim prelazima evidentirano čak 60 slučajeva pokušaja prelaska državne granice skrivanjem oko 330 migranata u tovarnom prostoru teretnih motornih vozila.
Otkriveno je i 125 krivotvorenih dokumenata za prelazak državne granice koje su uglavnom koristili državljani zemalja visokog migracijskog rizika, kao i izbjegavanje graničnih provjera pretrčavanjem preko graničnih prelaza ili nezaustavljanjem na predviđenim mjestima.
Pored državljana Turske, u 2022. godini zabilježena je pojava pokušaja prelaska državne granice od strane državljana Ruske Federacije koji su posjedovali falsifikovane putne isprave i boravišne dozvole država EU.
Kako se navodi u informaciji o stanju u oblasti migracija, u 2022. godini izdato je više od 11.000 privremenih boravaka strancima u BiH.
Najviše dozvola za privremeni boravak izdato je državljanima Turske, Srbije i Hrvatske.
Većini stranaca koji su tokom 2022. godine imali odobren privremeni boravak u BiH dozvola je izdata na temelju spajanja porodice (34,5 odsto), u svrhu rada s radnom dozvolom (27 odsto) i obrazovanja (17,8 odsto).
Istovremeno, odobreno je preko 390 stalnih boravaka, u najvećem broju državljanima Crne Gore, Hrvatske i Austrije.
U diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH odobreno je preko 22.000 viza. Strancima je uglavnom izdavata viza za kratkoročni boravak – Viza C koja strancu omogućava tranzit, jedan ili više ulazaka ili boravaka u BiH u određenom periodu.
Ova viza se izdaje za poslovna putovanja, putovanja u svrhu obrazovanja, obuke ili u sličnu svrhu, za turistička ili druga putovanja, u privatne svrhe, za putovanja na političke, naučne, kulturne, sportske, vjerske ili druge događaje, kao i za putovanja iz ostatih razloga za koja je dovoljan kratkoročni boravak. Najveći broj viza odobren je državljanima Kraljevine Saudijske Arabije.
Viza D, viza za dugoročni boravak, omogućava strancu boravak do 180 dana u BiH kao i podnošenje zahtjeva za odobrenje privremenog boravka u BiH.
Najveći broj zahtjeva podnesen je zbog „izdavanja radne dozvole“, „rada bez radne dozvole“, „obrazovanja“ i „spajanja porodice“. Zahtjev za izdavanje Vize D podnesen je u najvećem broju od strane državljana Kine, Indije i Nepala.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu