U njemu se zaključuje da mjera u kojoj države članice razmjenjuju poreske informacije i dalje nije dovoljna da se garantuje pravedno i efikasno oporezivanje na cijelom jedinstvenom tržištu.
Problemi ne leže samo u zakonodavnom okviru EU, već i u njegovoj primjeni i praćenju.
– EU podstiče pravedno i efikasno oporezivanje na cijelom jedinstvenom tržištu, uz naplaćivanje svih poreza tamo gdje ih je potrebno platiti. Međutim, zbog sve većeg broja prekograničnih transakcija, države članice imaju poteškoća u tačnom određivanju poreza koji je potrebno platiti, te se tako podstiču izbjegavanje plaćanja i utaja poreza – navodi se u izvještaju Evropskog revizorskog suda.
Ključna saradnja
Procjenjuje se da se samo zbog izbjegavanja plaćanja poreza na dobit godišnje u EU izgube poreski prihodi u rasponu od 50 milijardi evra do 70 milijardi evra, a ako se uzmu u obzir posebni poreski aranžmani i nedostaci u naplati poreza, taj iznos doseže oko 190 milijardi evra.
– Saradnja među državama članicama ključna je kako bi se garantovalo da se porezi naplate u cjelosti i tamo gdje ih je potrebno platiti – naglašava Sud.
Inače, odgovornost za naplatu poreza snosi svaka od država članica, pojedinačno.
– Pravedno oporezivanje ima presudnu ulogu za ekonomiju EU: njime se povećava sigurnost za poreske obveznike, povećavaju ulaganja, te podstiču konkurentnost i inovacije – izjavila je Ildiko Gal-Pel, članica Evropskog revizorskog suda zadužena za ovaj izvještaj.
Pristup informacijama
Dodala je da su pokrenute inicijative rezultovale pristup poreskim podacima.
– Posljednjih godina pokrenute su inicijative koje su relevantnim upravama omogućile dotad nezabilježen pristup poreskim podacima. Međutim, kako bi taj sistem ostvario svoj puni potencijal, razmijenjene informacije i dalje je potrebno iskorištavati u mnogo većoj mjeri – rekla je ona.
Zakonodavni okvir za razmjenu poreskih informacija koji je uspostavila Evropska komisija transparentan je i logičan, zaključuje ERS. Međutim, upozorava da u njemu i dalje postoji niz nedostataka.
– Prije svega, on je i dalje nepotpun kad je riječ o zaustavljanju izbjegavanja plaćanja i utaje poreza. Na primjer, kriptovalute, ali i drugi oblici dohotka, i dalje nisu predmet obaveznog izvještavanja, zbog čega se u velikoj mjeri ni ne oporezuju. Nadalje, podrška koja se pruža državama članicama ne ide dovoljno u dubinu. Komisija posebno gotovo da ne radi na rješavanju problema lošeg kvaliteta podataka i ne procjenjuje koliko su sankcije za neispunjavanje obaveza efikasne i destimulišuće. Konačno, Komisija bi trebala pružati više smjernica kako bi pomogla državama članicama, posebno u području analize i upotrebe podataka – navode u ERS.
Iako je ključno da poreska tijela imaju bolji uvid u područja u kojima najčešće dolazi do izbjegavanja plaćanja i utaje poreza kako bi mogla preduzeti odgovarajuće korektivne mjere, ne postoji okvir EU za praćenje postignuća ostvarenih primjenom tog sistema. Revizori ističu da na nivou EU u praksi ne postoji jedinstveni skup pokazatelja uspješnosti za mjerenje efikasnosti razmjene poreskih informacija među državama članicama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu