Društvo

"PROMJENE MOGU DA BUDU OZBILJNE" Ugledni doktor ističe da korona najviše ugrožava ova ČETIRI ORGANA

Korona virus najviše ugrožava pluća, srčani mišić, centralni nervni sistem i bubrege navodi za RTS doktor Dragan Radovanović, hirurg i anesteziolog sa Klinike za hirurgiju KBC "Dragiša Mišović".

"PROMJENE MOGU DA BUDU OZBILJNE" Ugledni doktor ističe da korona najviše ugrožava ova ČETIRI ORGANA
FOTO: OLIVER BUNIĆ/RAS SRBIJA

Dragan Radovanović je gostujući u Jutarnjem programu RTS naveo da posljedice zavise od težine kliničke slike pacijenata.

– Zaključeno je da u teškim formama negdje od 30 do 40 odsto pacijenata ima posljedice na srčanom mišiću, odnosno razvija se neka forma miokarditisa – zapaljenja srčanog mišića. Takođe, promjene na plućima, naročito kod teških formi, kasnije mogu da budu ozbiljne, kao što su fibroza pluća – objašnjava Radovanović.

Dodaje da korona virus, u nekim slučajevima, može da ostavi posljedice i na centralni nervni sistem.

– Ljudi primećuju neke posljedice funkcionisanja centralnog nervnog sistema u smislu zaboravnosti, nemogućnosti koncentracije, promjene raspoloženja, nekih polineuropatskih bolova koji su posljedice virusnog dejstva – navodi on.

Dodaje da postinfektivni sindrom kod korona virusa traje duže vremena.

– Neki pacijenti poslije preležane korone navode da i dalje osjećaju umor, malaksalost, da se nisu vratili u formu u koju su bili prije početka bolesti. To je postinfektivni sindrom koji očigledno kod korone traje duže vremena, odnosno kod određenih ljudi može da traje jako – navodi Radovanović.

“Različiti ljudi zahtijevaju različiti period oporavka”

Dodaje da pacijenti koji su prelažali korona virus i imali srednju i tešku kliničku sliku treba da obave kontrolne preglede.

– U smislu pregleda pluća skenerom ili onih dijelova tela koji pokazuju simptomatologiju. Naravno, treba i da budu strpljivi jer je za oporavak potrebno vrijeme. Različiti ljudi zahtijevaju različiti period oporavka i zato ne treba ništa ne treba raditi na silu – ne treba počinjati sa fizičkim aktivnostima prije vremena dok čovjek ne osjeti da je sposoban i dok ne obavi određene preglede – objašnjava.

Naglašava da je dodatan oprez potreban kod pacijenata koji su imali srednje tešku i tešku kliničku sliku. prenos Blic.