Ovdje se ne radi o tome da li su ove zemlje spremne da uđu u EU nego da li su ispunile uslove za početak pregovora. Neke zemlje članice smatraju da tih uslova nema. Ja mislim da je to istorijska greška – kaže odlazeći predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker.
Međutim, zbog direktnog veta francuskog predsjednika Emanuela Makrona su sva ubeđivanja bila uzaludna.
– Poruka koju su Albanija i Sjeverna Makedonija, ali i Srbija, Crna Gora, BiH i Kosovo dobili jeste da nisu dobrodošli – šta god da urade – ocjenjuje u razgovoru za DW Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost.
Početka kraja širenja EU?
Nakon završetka sastanka lidera EU, put Balkana poslate su riječi žaljenja, razumijevanja i podrške. O nastaloj atmosferi govori i jedno novinarsko pitanje sa završne konferencije za medije: „Da li smo svjedoci početka kraja širenja Evrope i koje će biti posljedice toga?“
I dok je odlazeći predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk, vidno uznemiren negativnim ishodom diskusije o proširenju, objašnjavao da je u pitanju samo „kratkoročna kriza, a ne i kraj proširenja“, odlazeći predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je odgovorio:
– Ako je ovo kraj proširenja, moraćemo da se suočimo sa oštrim kritikama jer smo ohrabrivali te zemlje, pomagali im, posećivali ih i davali javna obećanja. Ako želimo da nas poštuju, moramo da održimo obećanja – rekao je Junker.
Vjerodostojnost EU je na Zapadnom Balkanu na „istorijskom minimumu“, kaže Aleksandra Štiglmajer:
– Ovo je apsolutno najniža tačka na kojoj smo se našli u posljednjih 20 godina kada je u pitanju politika proširenja – objašnjava ona za Dojče vele.
Poznavaoci evropskih politika i balkanskih prilika podsjećaju i na staro pravilo da i „od lošeg može gore“.
– Proširenje nije mrtvo, ali će zahtijevati više vremena i biti više frustracija nego što smo očekivali – rekao je za DW Florijan Biber, profesor Univerziteta u Gracu.
Nedavno je premijer Hrvatske Andrej Plenković izračunao da je Hrvatska, uz duže i teže pristupne razgovore od drugih zemlja članica, u EU ušla poslije 2.096 dana pregovora. Za to vrijeme je Srbija otvorila tek polovinu od 35 pregovaračkih poglavlja.
U najboljem slučaju, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji biće potrebno deset godina da pređu taj put.
Niste vi, mi smo
Biber smatra da je proširenje od „najuspešnije politike EU“ postalo „kolateralna šteta“ sukobljenih vizija budućnosti Unije.
– Blokada Francuske govori da se ovdje manje radi konkretno o zemljama kandidatima, a više o dubokoj skepsi prema proširenju.
– Francuska je pokazala spremnost da drži ostatak EU, ali i zemlje van Unije, za taoce svoje političke agende. To nije novina, ali na ovako radikalan način svakako nije dobar signal za budućnost proširenja – ocjenjuje Biber.
Profesor iz Graca se pita „zašto bi sada Srbija ili Kosovo pristali na komplikovanu normalizaciju odnosa, zašto dalje reforme u regionu?“
– To ne znači da se reforme neće nastaviti, ali biće mnogo teže. Biće i lakše za one koji traže prijatelje na drugim stranama i vode se izgovorom ‘šta nam EU nudi?’ – objašnjava Biber.
Aleksandra Štiglmajer kaže da je važno da zemlje Zapadnog Balkan shvate da sve što rade u oblasti reformi rade zbog svog boljitka, a ne samo zbog puta u EU.
– To je bio slučaj sa rješavanjem imena Sjeverne Makedonije, a isto je i sa sporom Srbije i Kosova – dodaje profesor Biber.
Iza ovog samita ostalo je obećanje da će se o proširenju ponovo temeljno razgovarati na samitu EU-Zapadni Balkan koji će u prvoj polovini iduće godine biti u Hrvatskoj jer ta zemlja tada predsjedava Evropskim savjetom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu