Prema narodnim običajima, Đurđevdan je praznik koji se odnosi na zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke, i u narodu se smatra za granicu između zime i ljeta, prenosi B92.
Proslavlja se buđenje prirode, a praznik je sa dosta narodnih običaja i magijskih radnji koje su nam ostale od paganskih vremena. Vjerovalo se, ako je na Đurđevdan vedar dan da će biti plodna godina, a ako pada kiša, da će ljeto biti sušno. Običaj je da se pletu vjenčići od ljekovitih trava koji se onda bacaju u tekuću vodu. Vjeruje se da to ukućanima donosi zdravlje, a polju berićet, štiti od uroka, daruje plodnost, vraća ljubav.
Takođe, mladi se opasuju vrbovim prućem – “da budu napredni kao vrba”, kite zdravcem – “da budu zdravi kao zdravac”, koprivom “da kopriva opeče bolesti sa njim” i selenom – “da im duša miriše kao selen”.
Seljaci su palili velike vatre, kako bi zaštitili sebe i selo od vještica, a preizlaska sunca žene i djevojke donesu uveče kući “omaje” tj. vode sa vodeničkog kola, sa izvora ili česme van kuće, s namjerom da svako zlo nestane.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu