U prošli petak je zvanično objavio aneksiju četiri ukrajinske oblasti Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson postaće dijelovi Rusije. Putin žuri da proglasi pobjedu i zacementira tanke dobitke te potraži mir. Pozvao je Kijev da “prekine vatru” i “sjedne za pregovarački sto”, ali dodao: “Nećemo pregovarati o volji naroda. Ona je donijeta. Rusija to neće izdati.”
Radi sve što je moguće da to sakrije, ali Putin gubi rat u Ukrajini, piše CNN.
– Predsjednik želi da okonča čitavu stvar što je prije moguće – rekao je portalu Andrej Kortunov koji vodi Ruski savjet za međunarodne poslove u Moskvi.
“Satjeran uza zid”
Nedavna regrutacija dodatnih 300.000 vojnika neće skoro da preokrene ruske gubitke na frontu, a ovakav ukorak, iznuđen uspjesima munjevite ukrajinske ofanzive na sjeveroistoku zemlje u septembru, obio mu se o glavu i kod kuće, gdje su Rusi izašli na ulice u znak protesta, dok su mnogi bježali u nekoliko još uvijek dostupnih lokacija u svijetu.
Prema zvaničnim podacima Evropske unije, Gruzije i Kazahstana, oko 220.000 Rusa je pobjeglo preko granice otkako je objavljena “djelimična mobilizacija”.
Dugi redovi na granicama sa Gruzijom, Kazahstanom i Finskom govore o jačanju percepcije da Putin loše procjenjuje raspoloženje u zemlji. Kako je to opisao CNN, sat glasno otkucava za Putina jer je satjeran uza zid.
Logička opcija
Kortunov smatra da je logička opcija za Putina da proglasi pobjedu i izađe iz situacije pod svojim uslovima. Ali, za to mu je potrebna značajna pobjeda na terenu.
– Rusija ne može prosto da se vrati tamo gdje je bila, na 24. februar ove godine i da kaže da je misija ostvarena i da idu kući. Treba da bude nešto što se može predstaviti javnosti kao pobjeda – ističe Kortunov.
Izgleda da je to logika koju Putin prati sa lažnim referendumima u Lugansku, Donjecku, Zaporožju i Hersonu i njihovim pripajanjem. Isto je uradio i na Krimu 2014. prijeteći, baš kao i sada nuklearnim oružjem ako Ukrajina pokuša da povrati anektirane teritorije.
Zapadni lideri igraju na ivici s Putinom. Prošle nedjelje je američki bezbjednosni savjetnik Džejk Salivan rekao da će Vašington odlučno odgovoriti ako Rusija upotrebi nuklearno oružje protiv Ukrajine i zaprijetio “katastrofalnim posljedicama” po Moskvu. Zapadni lideri takođe su rekli da neće priznati aneksirane regione kao dio Rusije. Američki Džo Bajden je rekao da potezi Moskve “nemaju legitimitet”, dok je EU rekla da “nikad” neće prepoznati “ilegalnu aneksiju” Kremlja.
“Zagrijava se za mir”
Kurt Voker, bivši američki ambasador u NATO i specijalni predstavnik SAD u Ukrajini za vrijeme administracije Donalda Trampa, vjeruje da se Putin “zagrijava za mir”.
– Mislim da ono čemu on mora da teži je da maše nuklearnim oružjem, iznosi sve vrste prijetnji Evropi i onda kaže “OK, hajde da pregovaramo o nagodbi i dozvolite mi da zadržim ono što sam već uzeo” – rekao je on.
I Fiona Hil, stručnjak za Rusiju, takođe smatra da Putin pokušava da okonča stvari.
– On ima osjećaj akutne hitnosti da je izgubio trenutak i sada pokušava da izađe iz rata na isti način na koji je ušao. Sa njim kao zaduženim za sve, koji postavlja sve uslove bilo kakvih pregovora – kaže Hil.
Ako su tačne, ove analize doprinose objašnjenju onoga što se dogodilo u Baltičkom moru u ponedjeljak, kad su zabilježene pukotine na gasovodu Sjeverni tok. Iako još nije poznat uzrok incidenta, mnogi sumnjaju da je u pitanju sabotaža, a sve više prstiju se upire u Kremlj.
“Sabotaža signal Evropi”
Dok Rusija poriče odgovornost i kaže da je pokrenula svoju istragu, bivši šef CIA Džon Brenan ističe da Moskva ima ekspertizu potrebnu da se nanese ova vrsta štete. Njegova analiza govori da je Rusija najvjerovatnije odgovorna za sabotažu i da Putin vjerovatno pokušava da pošalje poruku.
– Ovo je signal Evropi da Rusija može da domaši dalje od ukrajinskih granica. Dakle, ko zna šta on planira sljedeće – rekao je Brenan.
Hil smatra da bi sabotaža gasovoda mogla da bude “posljednje Putinovo kockanje”.
– Tako da nema povratka po pitanju gasa. Evropi neće biti moguće da izgradi svoje rezerve za zimu i stoga je ono što Putin radi bacanje apsolutno svega na ovo što se sada događa – rekla je ona.
“Biće veoma teško ove zime”
Dolazak zime mogao bi da bude još jedan faktor koji ubrzava Putinovo razmišljanje. Napoleon i Hitler nisu uspjeli da zauzmu Moskvu jer su linije snabdijevanja kroz Ukrajinu bile preduge i naporne zimi. Ono što je istorijski spasilo Rusiju, kaže Voker, sada pada kao pritisak na Putina.
– Ovog puta Rusija je ta koja mora da snabdijeva linije, pokušavajući da održi svoje snage u Ukrajini. To će biti veoma teško ove zime. Dakle odjednom, zbog svih ovih faktora, Putinova vremenska linija se pomjerila nagore – ističe Voker.
Prema Hil, suština je u tome da je ”ovo rezultat toga što je Ukrajina dobila zamah na terenu a Putin ga izgubio, pa pokušava da se prilagodi okolnostima i suštinski preuzme kontrolu i dobije svaku prednost”.
Mir, ali pod kojim uslovima
Niko ne zna šta se zaista dešava u Putinovoj glavi, ali Kortunov sumnja da će ruski predsednik biti voljan za kompromis dalje od sopstvenih uslova za mir.
– Ne pod uslovima koje nudi predsjednik (Ukrajine Volodimir) Zelenski , ne pod uslovima koje nudi Zapad… iako bi trebao da bude spreman da ispolji neki stepen fleksibilnosti. Ali mi ne znamo koji će to stepeni vjerovatno biti – rekao je Kortunov.
Hilova smatra da Putin želi da pregovara sa Bajdenom i saveznicima, a ne Ukrajinom.
– On suštinski sada poručuje da ćemo morati da pregovaramo sa njim i tražimo mir, a to znači da priznamo ono što su uradili na terenu u Ukrajini – navodi Hil.
Nakon ratnih neuspjeha, Putin djeluje spreman da diplomatski testira zapadnu odlučnost, pokušavajući da podijeli saveznike oko uslova za mir. Voker očekuje da će se prvo okrenuti ka Francuskoj i Njemačkoj, “kako bi rekao da treba da okončamo ovaj rat, da će oni da zaštite svoje teritorije pod svaku cijenu i svim sredstvima i da oni treba da pritisnu Ukrajince da se nagode”.
“Putin mora da ode”
Ako je to Putinov plan, to bi moglo da se pretvori u njegovu do sada najveću stratešku pogrešnu kalkulaciju. Malo je zapadnog apetita da on i dalje ostane na vlasti a još manje da se iznevjeri Ukrajina nakon svega, navodi CNN. Dejli bist piše da Putin nije ostavio svijetu drugu opciju sem promjene režima u Rusiji.
– Vladimir Putin mora da ode – piše u članku za Dejli bist Dejvid Rotkof, izvršni direktor Grupe Rotkof.
– Njegov dementni govor u Kremlju u petak, tokom ceremonije na kojoj je objavio da Rusija anektira dijelove Ukrajine, najsnažniji je argument za neophodnost promene režima u Moskvu koji bilo koji svjetski lider tek treba da uradi.
– Već dugo je jasno da ruski diktator mora biti sklonjen iz kancelarije.
Ukazujući na dosadašnje Putinove poteze, kao i sve smjelije proteste u Rusiji i kritike iz redova javnih ličnosti, Rotkof se zapitao “koliko će dugo proći prije nego što bezbjednosne službe koje štite Putina uvide činjenicu da je on prijetnja njihovom blagostanju i životima”.
– Prihvatanje realnosti da Putin mora da ode je u ovom trenutku samo zdrav razum – zaključio je Rotkof, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu