Ovakav scenario je ovih dana najavio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji tvrdi da “hrvatski Sabor ne smije ratifikovati ničiji pristup NATO dok se ne promijeni Izborni zakon u BiH”.
Upravo je Izborni zakon najveći kamen spoticanja na relaciji hrvatski i bošnjački političari u BiH, koji se već godinama ne mogu dogovoriti oko reforme izbornog zakonodavstva. Hrvati žele da im se omogući legitimno predstavljanje na svim nivoima vlasti, prije svega u Predsjedništvu BiH, dok Bošnjaci žele brisanje etničkih prefiksa. Osim u Predsjedništvu BiH, na „legitimnom predstavljanju“ hrvatske stranke insistiraju i kod izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, a odatle i delegata u Dom naroda BiH. Bošnjački političari to odbacuju, dok međunarodna zajednica pokušava balansirati u tim pregovorima.
“Pikajte bijesnog medvjeda”
S obzirom da se u oktobru u BiH trebaju održati izbori, a da još nije došlo do izmjena Izbornog zakona, hrvatski političari iz BiH tvrde da izbori neće biti legitimni i legalni, a u tome ih podržava i predsjednik Milanović, kao i većina političara iz Hrvatske.
Komentarišući informaciju da će Finska i Švedska u maju izraziti želju da se pridruže NATO savezu, Milanović je istakao da formalno o ulasku tih zemalja u NATO ne može odlučiti sam, ali da to smatra “vrlo opasnim šarlatanstvom”.
– Nama je Finska važnija od Hrvatske i Hrvata u BiH, je li?! Što se mene tiče, neka uđu u NATO, neka pikaju bijesnog medvjeda penkalom u oko. Međutim, dok se ne riješi pitanje Izbornog zakona u BiH u sljedećih pola godine, dok Amerikanci, Englezi i Nijemci, ako mogu i hoće, ne natjeraju Sarajlije i Bakira Izetbegovića, čija politika se ne vodi iz Brisela, nego odnekud drugo, da promijene Izborni zakon, odmah ili u narednih pola godine, i ne daju Hrvatima osnovna prava, hrvatski Sabor ne smije ratifikovati ničiji pristup u NATO – poručio je Milanović.
Moguće, ali…
Njegova izjava izazvala je oštre reakcije političara iz Sarajeva, koji su to nazvali miješanjem druge države u unutrašnje stvari u BiH.
Poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Šemsudin Mehmedović, poručio je da Hrvatska na ovaj način ucjenjuje Zapad i NATO.
– Isto može uraditi i Turska kao članica NATO. Turska može blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO sve dok jedna članica NATO, Hrvatska, poseže za uređivanjem odnosa i zakona u drugoj suverenoj zemlji – BiH, uslovljavajući izborni zakon po volji Zagreba. Hoće li Turska to uraditi? To bi bio šah-mat Milanoviću – tvrdi Mehmedović.
Politički analitičar iz Zagreba, Žarko Puhovski, ističe za Srpskainfo da Hrvatska formalno može blokirati ulazak nekoj zemlji u NATO, ali da mu to zvuči nevjerovatno.
– Milanović nema u Hrvatskoj političku podršku za tako nešto. Odluku donosi parlament, u kojem HDZ ima većinu, i to na prijedlog Vlade, koja ne prihvata Milanovićeve prijedloge – objašnjava Puhovski.
On ističe da je Milanović ovakvu izjavu dao u svrhu unutrašnjih političkih potreba.
Pritisak na HDZ
Drugim riječima, kako kaže Puhovski, Milanović ovo čini da bi izvršio pritisak na HDZ i na njegovu većinu u parlamentu, te da se pokaže pred javnosti kao pravi borac za prava hrvatske zajednice u BiH.
– Želi da u očima javnosti on bude prikazan kao borac za prava Hrvata u BiH, a ne HDZ. Kada već ne može postići ništa drugo, Milanović na ovaj način želi da dovede HDZ u defanzivu – smatra Puhovski.
Ističe da je načelno moguće da svaka država, članica, zaustavi ulazak neke zemlje u NATO ili EU, kao što to čini Grčka sa Sjevernom Makedonijom.
– Ne mogu zamisliti da bi se mala Hrvatska, zaista, u realnosti usudila tako nešto učiniti. Iz tog razloga smatram da je ovo jedna vrsta Milanovićevog ispada s ciljem da se unutrašnji politički pozicionira kao odlučniji, jači, pravi suverenista u odnosu na hrvatsku Vladu, koju predvodi HDZ – zaključuje Puhovski.
Dolivanje ulja na vatru
Iskusni diplomata i predsjednik Demokratskog centra, Igor Davidović, ističe da je krajnje neobično da šef jedne države odluči da unutar asocijacije, čija je ta zemlja članica, pokrene priču i blokira prijem treće države u tu asocijaciju, a povodom nečeg što je unutrašnja stvar države sa kojom se Hrvatska ne slaže.
– Sve skupa je dosta problematična varijanta, koja će dovesti u pitanje nekakve mehanizme odlučivanja unutar same EU ili NATO, jer će se postaviti pitanje da li je jači stav Hrvatske od kompromisa svih zemalja članica ili će morati da se nađu negdje na pola puta – ističe Davidović za Srpskainfo.
Dodaje da je Milanović stavio na sto pitanje o kojem u BiH ne postoji unutrašnji dogovor. Davidović kaže da Milanović očito vjeruje da će svojom ucjenom riješiti pitanje Izbornog zakona i položaja hrvatskog naroda u BiH.
– Ne vjerujem da će na ovaj način riješiti to pitanje, već će ga još više zakomplikovati. Podsjetiću da su međunarodni zvaničnici pokušavali da posreduju i pomognu da dođe do dogovora oko izmjena Izbornog zakona, ali su na kraju priznali da su „iscrpili sve mogućnosti i da nisu uspjeli da natjeraju aktere da postignu kompromis” – ističe Davidović.
Navodi da je očito da nema dovoljno volje od strane svih aktera u BiH da se dogovore oko izmjena Izbornog zakona, jer im očito sasvim odgovara sadašnja pozicija i ne žele da se išta riješi zato što im sadašnji sistem daje onoliko moći koliko im treba.
– Sve je to unutrašnja igra i nadmudrivanje aktera unutar BiH, koja se putem Milanovića, kao jedne poluge, prenose sada i na međunarodni plan. Nisam siguran da je to konačno rješenje problema i da će doprinijeti stabilizaciji prilika – zaključio je Davidović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu