Adam Galinski je ugledni sociolog i profesor na Univerzitetu Kolumbija, specijalizovan za oblasti socijalne psihologije, liderstva, emocionalne inteligencije i međuljudskih odnosa.
Njegovo istraživanje se fokusira na načine na koje ljudi donose odluke, kako socijalni faktori oblikuju ponašanje i kako se efekti moći, statusa i identiteta manifestuju u organizacijama i društvu uopšte.
Galinski je autor mnogih istraživanja koja se bave temama kao što su empatija, društvena dominacija, uticaj moći i upravljanje konfliktima. Takođe, razmatra kako ove dinamike utiču na donošenje odluka u poslovnim i privatnim životima.
Njegov rad je posebno usmjeren na komunikaciju i međuljudske interakcije, te kako jednostavne promjene u komunikaciji mogu imati veliki uticaj na međuljudske odnose i samopouzdanje. Bio je često gost u medijima, a njegova istraživanja i predavanja inspirisali su mnoge studente, menadžere i lidere širom svijeta, prenosi Zadovoljna.rs.
Osim toga, Galinski je autor nekoliko knjiga i često piše o tome kako da ljudi poboljšaju svoj svakodnevni život, liderstvo i međuljudske veštine, a njegov rad je često prepoznat u kontekstu socijalnog liderstva i motivacije.
Fraza koju svi izgovaraju, a negativno utiče na samopouzdanje
U svojoj novoj knjizi ”Inspire: The Universal Path for Leading Yourself and Others” (”Inspiriši: Univerzalni put za vođenje sebe i drugih”), Galinski želi da pomogne u smanjenju štete koju često nanosimo jedni drugima sa naizgled bezopasnim komentarima.
Jedan od njegovih fokusa je šta roditelji treba, a šta ne treba da kažu kako bi odgajali uspješnu i emocionalno inteligentnu djecu.
U intervjuu za ”CNBC Make It”, on je identifikovao jedan često korišćen izraz koji ima veliki uticaj na dječije samopouzdanje.
– Jedna fraza koju mislimo da koristimo na motivacioni način, ali ne shvatamo koliko može biti štetna za djecu, jeste “Razočarao si me”, kaže on.
Roditelji je obično koriste kada žele da isprave ponašanje, ali reći ovo zapravo može izazvati suprotan efekat.
Razlog za to je što se time kod djece stvara osjećaj stida, a stid nije produktivna emocija, objašnjava Galinski: “Ako učinimo da naša deca osećaju stid, to nikada nije dobra stvar.”
Zašto stid kod djece ne donosi pozitivnu promjenu
Stid ne podstiče kritičko razmišljanje niti rješavanje problema. On je “oslabljuje i destabilizujući je”, kaže Galinski. S druge strane, krivica može motivisati djecu da pronađu rješenje.
– Krivica vodi ka popravci, ali stid često vodi ka izbjegavanju – kaže on.
Ako želite da vaša djeca nauče iz svojih grešaka, nemojte im samo reći da je to što su uradila pogrešno. Pitajte ih kako mogu bolje da urade posao u budućnosti.
– Umjesto da kažete “Razočaran sam što nisi uradio domaći zadatak”, možete reći, “Kako možemo da postavimo sistem u kojem ćeš završiti domaći zadatak? Hajde da osmislimo plan za to – kaže Galinski.
Ovo uči djecu da mogu da se suoče sa izazovima, čak i ako ne uspiju iz prvog ili drugog puta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu