Kultura

Rječnik novog talasa u SFRJ (1): Pankeri (VIDEO)

U SFRJ pank je stigao s dvije godine zakašnjenja. Godine 1977. u beogradskom SKC bio je organizovan koncert bendova "Buldožer" i "Pankrti" u okviru Nedjelje slovenačke kulture. Taj koncert je obodrio beogradske pankere da se kratko ošišaju i obuku crne kožne jakne.

Rječnik novog talasa u SFRJ (1): Pankeri (VIDEO)
FOTO: KONCERT GODINE/YOUTUBE/SCREENSHOT

Beogradski pankeri su počeli da se okupljaju u blizini beogradskog dragstora, podzemnog prolaza u tadašnjoj ulici Moše Pijade. U to vrijeme, dragstor u podzemnom prolazu bila je jedina radnja koja je radila cijele noći. Pankeri su oterali pijance s tog mjesta pošto im je jedna od omiljenih zabava bila šutka i tuča bilo s kim. U alkoholiziranim stanjima oni su se zaista osjećali kao otpadnici koji treba da preuzmu stvar u svoje ruke i da promijene svijet.

Vandalizam je bio odlika stila dizajniranih pankera. Odjeveni u kožu, s lancima i nitnama, predstavljali su opasnost za druge. U Titovo doba bilo je potrebno podosta hrabrosti da se mlad čovjek obuče kao panker i da se pri tome agresivno ponaša.

Među prvim beogradskim pankerima bili su mnogi danas poznati književnici, muzičari i reditelji, kao što su Petar Ilić Ćirilo, Uroš Đurić, Vladimir Arsenijević, Srđan Dragojević, Srđan Petrović. Petrović je imao prvu pank grupu u Beogradu koja se zvala “Košmar”, a pjesma koju su pjevali zvala se “Aleja dileja”. Pank muziku karakterisali su jaki, gotovo hevi metal rifovi, brz ritam i pjevanje na ivici histeričnog vrištanja. Stoga su pank pjesme često bile kratke, po minut ili dva.

“Ramonsi” su na svojim albumima uspijevali da snime i po 20-ak tako kratkih pjesama. No, tri benda iz SFRJ, koji su po svemu što su radili bili potpuno pank, nisu bili iz Beograda. Bile su to ljubljanski bend “Pankrti”, riječki “Paraf” i novosadski “Pekinška patka”.

“Pankrti” i Pera Lovšin danas su legende slovenačke kulture, a Džoni Štulić je o njima osamdesetih godina pjevao “brijem bradu i brkove da ličim na Pankrte”, aludirajući na njihov beskompromisni buntovnički stav.

“Parafi” su imali neobičnu pjevačicu Vim Kolu i pjevali: “Mi smo disko bend, mi smo Devo bend”.

Nastavnik elektrotehnike Nebojša Čonkić Čonta bio je vođa “Pekinške patke”. Kada se vratio iz Londona bio je prepun utisaka o pankerima. Na inicijativu Slobe Konjovića, već pominjanog “Izgledovca”, Čonta je oformio bend i snimio ploču. Sloba Konjović, koji je bio producent singla “Bolje da nosim kratku kosu/ tangentu na uvo”, jedan je od ključnih ljudi za pojavu panka i Novog talasa u Beogradu.

Konjović je kao radio voditelj na “Studiju B” imao dvije izuzetno slušane emisije – “Vibracije” i “Diskomer”. U “Vibracijama” su se mogle čuti pjesme “Pistolsa”, “Damned”, “Ramonsa”, “Kleš”, “Bumtaun Retsa” i drugih prvoboraca panka, a na top listi “Diskomera” na prvom mjestu bila je “Pekinška patka”. Na prvom mjestu bila je i Čontina obrada šlagera “Bila je tako lijepa” od Dragana Stojnića, koja se može se porediti s Višouzovom obradom “My way” Frenka Sinatre iz filma “Velika rokenrol prevara”.

Pank u Beogradu nije previše zaživio, ali je otvorio vrata velikom novom muzičkom talasu. Naravno, prije svega vrata Novom talasu otvorile su ustanove kulture i mladi rukovodeći ljudi u njima, kao i mladi kadrovi u omladinskim organizacijama Saveza komunista Jugoslavije.

(Nastaviće se)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije