Istovremeno namjerava da se pozabavi i drugim gorućim problemom, a to je nedostatak stanova u Njemačkoj.
Međutim, za te planove biće potrebno, osim novca, i mnogo radne snage – kako kvalifikovane, tako i one bez kvalifikacija. Upravo u tom sektoru je Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je uvedeno 2016. godine, proteklih godina zadovoljavalo potrebe njemačkog tržišta rada, jer za razliku od drugih programa za useljavanje radne snage, Pravilo o Zapadnom Balkanu nije zahtijevalo kvalifikacije, već samo ugovor o radu sa njemačkim poslodavcem. To je posebno građevinskoj industriji omogućavalo zapošljavanje nekvalifikovanih radnika, koji su takođe deficitarni na njemačkom tržištu rada, piše Dojče vele.
Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada, u jeku liberalizacije useljavanja, povećala godišnju kvotu u okviru Pravila o Zapadnom Balkanu sa 25.000 na 50.000 radnih dozvola godišnje. Međutim, nova vlada je u svom koalicionom sporazumu od prošle nedjelje ponovo smanjila tu kvotu na 25.000 dozvola godišnje. Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog za takvu odluku.
– Pravilo o Zapadnom Balkanu pokazalo se kao isprobani instrument pronalaženja radne snage i to bez pretjerane birokratije, što je inače rijetkost kada je riječ o imigraciji – kaže za list Štutgarter cajtung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Ahim Derks. Zato je odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadnobalkansku kvotu, prema njegovu mišljenju, pogrešna.
Sličnog mišljenja je i Tim‑Oliver Miler, direktor Centralnog saveza njemačke građevinske industrije. On je takođe za Štutgarter cajtung rekao da smanjenje godišnje kvote posebno pogađa građevinsku industriju.
– Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. Sadašnja odluka o smanjenju tog kontingenta je iznenađujuća i štetna, i to posebno ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom – kaže Miler.
Zašto smanjivati kvote?
Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, već i stanogradnju, smatra Aksel Gedaško, direktor Krovnog udruženja stanogradnje (GdW).
– Ako se dotok radnika sa Zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo da pogorša nestašicu radne snage na gradilištima – ističe on.
Zanatlije svih smjerova potrebne su građevinarstvu
Za razloge za smanjivanje kontingenta nema razumijevanja ni Jan Danenbring, iz Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH).
– Savezna vlada nedavno je udvostručila tu kvotu, a sada je ponovo vraća, iako se okolnosti u poređenju s prošlom godinom nisu promijenile – kaže Danenbring, također za Štutgarter cajtung i zaključuje:
– Ako u oblasti stanogradnje želimo nešto da promijenimo, biće nam potreban svaki čovjek – kaže on.
Negativni komentari i nedostatak razumijevanja odluci buduće vlade o Pravilu o Zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada tim potezom „šalje pogrešan signal“. On ukazuje na to da je Pravilo o Zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješan mehanizam:
– 95 do 98 odsto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu tog pravila su i u godini nakon dolaska zaposleni i uredno plaćaju doprinose – zaključuje Briker.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu