Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Selo gori…

Kolumne
Autor:

Foto: RAS arhiva

Već sedam mjeseci zaredom naša industrijska proizvodnja bilježi pad. Gotovo svaka oblast u prerađivačkoj industriji je crvena, a upućeni kažu da bi pokazatelji bili znantno povoljniji da Rafinerija nafte radi i da „Elektroprivreda RS“ nije u problemima. Istovremeno, što je i logično, raste uvoz nafte i električne energije, a smanjuje se izvoz.

Na sve to je tržište Zapadne Evrope, sa kojom imamo značanu spoljnotrgovinsku razmenu, poljuljkano. Plus odlazak radne snage.

Reklo bi se da su ovaj problem jedino prepoznali novinari koji o tome izvještavaju, dok nadležni ćute. A sjećamo se ne tako davne 2008. godine kada su nas donosioci odluka uvjeravali da nema šanse da se na Repuliku Srpsku odraze efekti svjetske ekonomske krize. Veoma brzo smo, ipak, pozajmili pare od Međunarodnog monetarnog fonda i povećali poreze i doprinose kako bi ublažili efekte krize za koju su uvjeravali da će nas mimoići.

Ovo što nam se trenutno dešava se vjerovatno može ublažiti mjerama od kojih nikoga neće boljeti glava, jer su osnovni problemi u dvije kompanije, od kojih je jedna u vlasništvu države. Dakle, za „Elektroprivredu RS“ direktno je odgovorno Ministarstvo energetike, odnosno Vlada koja u ovom monopolskom preduzeću ima 80 odsto vlasništva. Ministar Petar Đokić se ne izjašnjava i ne saopštava javnosti zašto je u pet mjeseci ove godine uvoz električne energije povećan dva i po puta.

Požar u Rafineriji nafte u Brodu je bio u oktobru prošle godine i od tada ne radi, a javnost, osim toga i činjenice da su radnici na čekanju, više ništa ne zna. Vlasništvo naftne industrije jeste privatno, rusko, ali je resor Ministarstva energetike u kojem se ne oglašavaju i ovom pitanju.

Dotle, u zamišljenoj stvarnosti, već nakon tromjesečnog pada industrijske proizvodnje Vlada, svjesna mogućih posljedica, održava sastanke s privrednicima i traži hitna rješenja.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO