Društvo

Semberci ODUSTAJU OD PŠENICE, zaradu vide u ULJANOJ REPICI

Siguran otkup i dobra cijena od 60 do 80 pfeniga po kilogramu su osnovni razlozi za sve veće interesovanja ratara za proizvodnju uljane repice, koja se intenzivno širi u Republici Srpskoj.

Semberci ODUSTAJU OD PŠENICE, zaradu vide u ULJANOJ REPICI
FOTO: SLAĐANA R. MRKONJIĆ/RAS SRBIJA

Pod ovom kulturom, koja je deficitarna na tržištu, trenutno je oko 1.700 hektara, što je 29 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Za isti procenat prošle jeseni povećane su i površine u Semberiji. Usjev je u odličnom stanju, pa ratari očekuju i dobar rod.

Uljana repica donosi veću zaradu u odnosu na strna žita, a u poređenju sa kukuruzom sjetva ovog ozimog usjeva jeftinija je za 30 odsto, a otkupna cijena je trostruko veća, pa sve više ratara uvodi ovaj usjev u plodored.

Među njima je i Boško Radić koji uljanu repicu već par godina sije na deset hektara.

Otporna je na različite vremenske uslove. Bolje podnosi sušu, jer „uhvati” zimske vlage. Uspijeva i na šljunkovitom zemljištu, pete do šeste klase. Bolje je raditi uljanu repicu, nego bilo koju drugu ratarsku kulturu – kaže Radić.

Proizvodnja ove kulture nije laka, ali kako je plasman obezbijeđen, rentabilnija je od proizvodnje drugih ratarskih kultura. Potražnja je velika i na domaćem, ali i na turskom tržištu, jer su uljarice oslobođene carine.

– Uljana repica sije se u ranu jesen, u avgustu i septembru, kada je otežano nicanje. Mora se špartati, kopati, za što je potrebna mehanizacija. Ipak, ne traži velika ulaganja i mnogo prskanja, već je treba samo zašititi od bube i puža. Uljana repica ima solidan prinos, a otkupna cijena je poznata prije sijanja. Prošle godine iznosila je oko 70 KM po metru. Imamo naznaka da će nam otkupljivači izaći u susret, da nam daju sjeme i đubrivo, kao i ostale repromaterijale, što će nam dosta olakšati proizvodnju – kaže Radojko Mitrović iz semberkog sela Patkovača.

U Poljoprivrednom dobru „Semberija“ koja sije uljanu repicu na 356 hektara, očekuju dobre prinose, uprkos kišnom proljeću.

– Na pojedinim parcelama očekujemo dobre prinose, međutim na nekim parcelama gdje je nicanje kasnilo zbog vlage i gdje zbog vode nismo uspjeli usjeve da prihranimo niti uradimo zaštitu, biće lošiji rod – rekla je Slobodanka Marković, rukovodilac ratarske proizvodnje u PD „Semberija“.

Povećane premije

Ratari očekuju da će ove godine prinos biti od tri do tri i po tone po hektaru. Novim pravilnikom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS povećane su i premije za industrijsku uljanu repicu, i za te namjene biće izdvojeno 100.000 KM. Osim podsticaja za otkupljenu uljanu repicu, poljoprivredni proizvođači se nadaju da će iduće godine biti obezbijeđene i premije po hektaru zasijane uljane repice, kao za soju, što bi dodatno podstaklo ratare da povećavaju površine pod ovom kulturom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu