Naprotiv, paradajz posijan za rasad bliže sredini marta često se razvija brže i izgleda snažnije. Razlog leži u uslovima u kojima biljke rastu u stanovima tokom zime i ranog proleća. Tada prirodnog svetla još nema dovoljno, a mala količina zemlje u saksijama brzo gubi kvalitet.
Zbog toga mlade biljke mogu da se izduže, požute i sporije napreduju. Upravo zato stručnjaci savjetuju da se sa sjetvom paradajza i paprike sačeka barem do 15. marta, ako klima to dozvoljava.
Prerana sjetva često daje slab rasad
Jedan od glavnih problema krije se u zemlji u kojoj rasad raste. Kako biljke razvijaju korjen, on postepeno zbijа supstrat u čašama ili posudama. Poslije nekoliko nedjelja zemlja postaje tvrđa i u njoj ima sve manje kiseonika. To može ozbiljno da utiče na razvoj korenovog sistema, jer i korjenu, baš kao i nadzemnom djelu biljaka treba vazduh.
Još jedan čest problem je nakupljanje soli u zemljištu. Tokom redovnog zalivanja, minerali iz vode iz česme ostaju u supstratu i vremenom se gomilaju. Ponekad se na površini pojavi i beličasti sloj, što je znak povećane koncentracije soli. U takvim uslovima biljke teže upijaju vodu i hranljive materije.
Svjetlost i ishrana igraju veliku ulogu
S vremenom se mala količina zemlje u saksijama dodatno iscrpljuje. Hranljive materije biljke troše ili se one ispiraju vodom. Iako prihrana može donekle pomoći, često ne uspijeva u potpunosti da nadoknadi gubitak minerala, naročito jer rasadni supstrat obično sadrži malo organske materije, piše Žena Blic.
Problem može biti i nedostatak svjetla. Kada su biljke posađene preblizu jedna drugoj, donji listovi dobijaju znatno manje svjetlosti. Čak i uz lampe, vrh biljke je bolje osvetljen od njenog donjeg dijela, pa sadnice rastu u visinu u potrazi za svjetlom.
Zbog toga stručnjaci ističu da je prostor za rasadu veoma važan. Na površini od jednog kvadratnog metra rasada stara oko mjesec dana obično zahtijeva dosta mjesta, dok starije biljke traže još više prostora kako bi se smanjilo međusobno zasenjivanje. U uslovima prosječnog stana takve uslove često je teško obezbjediti.
Kasnija sjetva često daje jače biljke
Upravo zato mnogi baštovani posljednjih godina mijenjaju vrijeme sjetve. Kada se sjeme posije bliže sredini marta, biljke često brzo sustignu ranije posijanu rasadu, ali su pritom snažnije i otpornije.
Takve sadnice lakše podnose presađivanje u baštu ili plastenik, brže se prilagođavaju spoljnim uslovima i na kraju daju stabilniji rod. U mnogim slučajevima, malo strpljenja na početku sezone može donijeti mnogo bolji rezultat u bašti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.