Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

SJEĆANJE NA VELIKOG PISCA Na današnji dan 1984. napustio nas je Branko Ćopić

Kultura
Autor:

Foto: Jeretički/Arhivska fotografija

Jedan od najčitanijih pisaca naših prostora Branko Ćopić, autor romana, pripovijedaka i poezije za djecu i starije, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, ubio se na današnji dan 1984. godine, skočivši sa mosta u Beogradu.

Branko je bio nadahnut pripovjedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, a pisao je svježim, sočnim i slikovitim jezikom.

Rođen je u Hašanima 1915. godine, diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a u Narodnooslobodilačkom ratu učestvovao je od 1941.

Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata objavio je zbirke pripovjedaka “Pod Grmečom”, “Borci i bjegunci” i “Planinci”.

Napisao je veći broj knjiga za djecu: “Bojna lira pionira”, “Put u vedrinu”, priče “U svijetu leptirova i medvjeda”, “Bosonogo djetinjstvo”, zbirke pjesama “Ognjeno rađanje domovine”, “Ratnikovo proljeće”. Za posljednju zbirku pripovijedaka “Bašta sljezove boje” dobio je Njegoševu nagradu.

Branko Ćopić bio je pisac izuzetne misaonosti i stila, obuzet melanholijom i sumornim slutnjama.

View this post on Instagram

▪ "BAŠTA SLJEZOVE BOJE", BRANKO ĆOPIĆ ▪ Zbirku „Bašta sljezove boje“ čitala sam nebrojeno puta. Ipak, još uvijek je čitam kao da mi je prvi put i čini mi se, naprosto, da mi ne može dosaditi jer su priče o Branku i njegovom dedi Radi toliko svevremene da čitajući imam osjećaj kako se sve to događa baš sad. Lahko se „smjestim“ u Ćopićeve slatke zločastoće i uživam. 🙂 ▪ Odrasti, a ostati dijete jedna je od najvećih ljudskih mudrosti. „Bašta sljezove boje“ nastala je u vrijeme Ćopićeve najveće zrelosti, svjesnosti sebe, okoline, licemjerja. U vrijeme kad mu se činilo da izlaska više nema. U tim vremenima potpunog autorovog beznađa nastaju ovi redovi, iznikli iz sjećanja na Ćopićevog stvarnog junaka, njegovo utočište i bijeg – dedu Radu. Na dedu koji nas pomalo podsjeća na sve naše djedove i kojeg, neminovno, zavolimo čitajući „Baštu“, „Čudesnu spravu“, „Konjsku ikonu“ i druge. ▪ Uvodnu posvetu zbirke Branko je posvetio Ziji Dizdareviću. Naveo je, između ostalog: „Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojim rukopisima i pričam o jednoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim dječacima… Prije nego me odvedu, žurim da ispričam zlatnu bajku o ljudima.“ ▪ Neću, naravno, prepričavati tu bajku jer mislim da je skoro svi znamo. Ovu novu, mlađu ekipu, koja je možda još uvijek ne zna, molim da je čita u trenucima kad želi da čvrsto zagrli sretne i bezbrižne dane. A odraslima… pročitaj pred spavanje poneku priču onda kad poželiš da se sakriješ od noćnih i dnevnih vampira. ▪ #brankocopic #brankoćopić #bastasljezoveboje #baštasljezoveboje #knjizevnost #zadjecu #djecijaknjizevnost #lektira #bookstagram #citaj #dobreknjige #citajknjigu #biblioteka #dani ▪ #odmalogprinca

A post shared by #odmalogprinca (@od_malog_princa) on

Među drugim Ćopićevim djelima izvajaju se romani: “Prolom”, “Gluvi barut”, “Ne tuguj, bronzana stražo”, “Osma ofanziva”, zbirke pripovjedaka “Rosa na bajonetima”, “Surova škola”, “Doživljaji Nikoletine Bursaća”.

Zbog svojih misaonih, ali otvoreno izraženih strahova da bi se bratoubilačka nesreća mogla ponoviti, Branko je postao politički obilježen i stavljen na crnu listu tadašnje političke vlasti u Jugoslaviji.

Branko Ćopić spada među najčitanije i najbolje srpske pisce 20. vijeka.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO