Politika

"Slaba korist za narod" Šta za Srpsku znači ista, a šta različita vlast na nivou entiteta i BiH

Teza pojedinih političara kako je za Srpsku bolje da vlast i na nivou BiH i Republike obavlja ista politička garnitura otvorila je raspravu u javnosti da li je koncentracija moći u manjem broju osoba i institucija dobra za demokratiju i kakve koristi građani uopšte imaju od toga.

"Slaba korist za narod" Šta za Srpsku znači ista, a šta različita vlast na nivou entiteta i BiH
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Od pojedinih političara iz vladajuće koalicije često se čuje kako je za Republiku Srpsku mnogo bolje sada kada je ista politička opcija na vlasti i na nivou BiH, ali i RS. S druge strane, iz opozicije se mogu čuti argumenti kako se ništa posebno nije promijenilo za Srpsku osim što je politička moć skoncentrisana u rukama jedne osobe.

Kako izgleda kada je vlast na nivou BiH i Srpske u rukama različitih partija koje međusobno ne sarađuju, građani su u prošlosti imali priliku da osjete. Posljednji takav primjer je period 2014. – 2018. godine, kada je poluge vlast na nivou BiH držala opozicija u RS, dok je vlast u Srpskoj bila u rukama SNSD i koalicionih partnera. Nakon izbora 2018. godine sva vlast je skoncentrisana u rukama SNSD i njenih koalicionih partnera, pa tako građani imaju priliku da procijene kako je kada jedna politička opcija odlučuje i u enitetu i na nivou BiH.

Odlazak

Šta je novo za građane donijela jedna, a šta druga opcija. Da li su građani osjetili promjenu?

Analitičari ističu da se ne može pričati o nekim posebnim promjenama, bar kada su ekonomija i svakodnevni život u pitanju. Dodaju da odgovor na to najbolje mogu da daju upravo građani, koji se i dalje sele odavde dok su škole sve praznije i praznije. Podsjećaju da je samo od 1. septembra 2019. do 31. avgusta 2020. godine iz škola u Srpskoj ispisano 460 osnovaca, koji su obrazovanje nastavili u inostranstvu.

Kako je Srpskainfo ranije pisala, Republika Srpska je u proteklih pet godina ostala bez 2.243 školaraca, čiji su ih roditelji ispisali iz škola, i to zbog odlaska u inostranstvo, što dovoljno govori o tome da se iseljavanje i dalje nastavlja.

Iz sindikata su nedavno upozorili da mnogi građani rade za minimalac, da plate stoje, a cijene samo rastu. Podsjećaju da sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Srpskoj trenutno košta 1.960 KM, od čega na trošak za hranu otpada 740 KM. Ako se uzme u obzir da mnogi građani primaju platu između 500 i 800 KM, vidljivo je da svojim primanjima ne mogu da podmire ni troškove za hranu.

Prazna priča

Politička analitičarka Tanja Topić ističe da upravo građani svojim odlascima odavde daju najbolji odgovor na pitanje šta se promijenilo.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Ona podsjeća da, osim omladine, odlaze i cijele porodice, te da iseljavanje nije zaustavila čak ni pandemija, uprkos očekivanjima da hoće.

– To je samo dokaz da političari pričaju praznu priču i da ta teza kako poluge vlasti trebaju biti u rukama jedne opcije ne pije vodu, bar kada je u pitanju svakodnevni život građana  – kaže Topićeva.

Dodaje da onima koji su na vlasti, bez obzira o kojoj političkoj opciji se radi, svakako da je bolje kada drže konce u svojim rukama i na entitetskom i na državnom nivou. Međutim, kako kaže Topićeva, očito je da građani nemaju koristi od toga.

Pročitajte još

– Ni posljednja promjena građanima nije donijela čak ni osjećaj nade da bi neke stvari mogle da budu bolje, pa zato bježe odavde – ističe ona.

Topićeva kaže da većina političkih partija stalno potencira priču da sve čine u službi i za dobrobit građana, ali se to u suštini ne vidi u stvarnom i praktičnom smislu. Njihovo prakticiranje politike, dodaje ona, svelo se na raspodjelu javnih resursa i zapošljavanje svojih ljudi.

– Mi zapravo živimo u partitokratiji, jer su partije na vlasti gospodari života i smrti. Kada su različite političke opcije na vlasti na nivou BiH i RS tada vidimo stalna blokiranja i optuživanja. To je uostalom vidljivo i na lokalnom nivou tamo gdje su (grado)načelnici iz jedne opcije u odnosu na republičku vlast. Političari međusobni animozitet ne prevazilaze čak ni zbog interesa građana. Kako god se okrene, građani uvijek trpe najveće posljedice – stava je Topićeva.

Floskula za zbunjivanje

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da teza kako je dobro da jedna politička opcija drži poluge vlasti u svojim rukama na svim nivoima nije ništa drugo već politička floskula koja služi da se građani zbune.

FOTO: BN/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: BN/YOUTUBE/SCREENSHOT

– Ako trebamo imati sposobne ljude koji se bave realnim životnim problemima građana, onda je najmanje bitno iz koje su garniture, da li iz pozicije ili opozicije. Ovoj zemlji trebaju dobri rukovodioci resornih ministarstava, ljudi sa vizijama i željama da nešto urade. Ono što se kao floskula nameće građanima ovdje jeste: „dajte prvo da riješimo politička pitanja, pa da se bavimo ekonomijom“. To je klasično bježanje od realnog života – kaže Pavlović.

On ističe da je realni život, prije svega, ekonomija, ali i politika. Pavlović kaže da je odrastao u bivšoj Jugoslaviji gdje je politika bila po strani, a ekonomija na prvom mjestu, što su građani mogli i da osjete.

– Sada je politika preuzela primat i postalo je nebitno koliko je ko sposoban i kakve rezultate ostvaruje, bitno je samo da je pripadnik određene grupacije, stranke ili koalicije. Taj koncept totalno urušava ekonomiju, jer se ne biraju sposobni i aktivni ljudi sa vizijama, već se biraju poslušnici kojima uopšte nije bitno šta će biti rezultat njihovog rada. To je najveća šteta za mladu demokratiju koju ima BiH – poručuje Pavlović.

Dodaje da se malo ko od onih koji su izabrani na neke pozicije na nivou BiH zaista bavi životnim pitanjima građanima.

Dovoljno je, kaže on, pogledati šta je urađeno kada je u pitanju nabavka vakcina ili prekomjernog uvoza mesnih poluprerađevina i mesa kao sirovine i činjenice da naši proizvođači nemaju mogućnost prodaje, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu, ukazuje koliko ko brine o potrebama građana, a koliko o foteljama i svojim strankama.

Minimalac

Zvanična statistika pokazuje da je, u septembru prošle godine, od ukupno 273.553 zaposlena u RS skoro polovina zarađivala do 700 KM, dok su za minimalac radila 41.842 radnika.

S druge strane, mapa koju je izradio Miloš Popović, istraživač Instituta za bezbjednost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Lajdenu, pokazuje da u 804 naselja, koja ulaze u sastav više od 90 opština ili gradova u BiH, nema nijednog maloljetnika. Većina tih naselja nalazi se u Srpskoj, tačnije na prostoru Hercegovine.

Prihvati notifikacije