Gradovi

SLATKE TEGLE Hercegovački med stigao u Skandinaviju

Hercegovački med je dospio na tržište Švedske, u Štokholm, a prve količine isporučene su zahvaljujući trebinjskom Agrarnom fondu.

SLATKE TEGLE Hercegovački med stigao u Skandinaviju
FOTO: DUBRAVKA ČOLOVIĆ/RAS SRBIJA

U ovu skandinavsku zemlju nedavno je stiglo 500 kilograma meda, a u Agrarnom fondu najavljuju i nove količine koje će preći granice BiH.

Direktor Veselin Dutina kaže da su prvi iz BiH uspjeli da izvezu med na ovo zahtjevno evropsko tržište.

– U proteklom periodu tražili smo nova tržišta za naše poljoprivredne proizvode. Pored toga što smo obezbijedili organizovan plasman proizvoda na tržište BiH kroz otvaranje prodajnih objekata “Hercegovačke kuće”, našim pčelarima smo omogućili i plasman meda u Švedsku.  Prvi kontigent prošao je sve potrebne analize, a obimna i složena dokumentacija je malo usporila izvoz – objašnjava on.

FOTO: AGRARNI FOND/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: AGRARNI FOND/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Dutina očekuje da će u Švedsku krenuti i nove količine meda, a, možda i još nekih hercegovačkih proizvoda.

Veća potražnja, manja ponuda

Pandemija virusa korona povećala je potražnju za hercegovačkim medom, kao proizvodom koji jača imunitet organizma, a u narodu se smatra da liječi svaku boljku. Dok potražnja raste, ponuda se smanjuje, pošto je za pčelare 2020. bila najlošija godina u protekle skoro dvije decenije.

Pčelari kažu da na području Trebinja cijele godine nije medilo, a da ni jesenja paša, u koju su polagali nadu da bi mogla spasti godinu, nije bila ni približna očekivanjima. Najlošije su prošli oni koji ne sele pčelinja društva u više dijelove regije.

Na slabo medobranje na početku sezone uticalo je kratko cvjetanje zanovijeti, a onda je uslijedila suša. Jesenje kiše su kasno došle, pa ni vrijesak nije bio izdašan.

– Pčelari koji su ostavili društva na području Trebinja loše su prošli, a oni koji su selili pčelinja društva u više dijelove regije u julu su uhvatili nešto livadske paše – objašnjava Obrad Ninković, predsjednik  Udruženja pčelara „Leotar“.

FOTO: DUBRAVKA ČOLOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: DUBRAVKA ČOLOVIĆ/RAS SRBIJA

Navodi da su pčelari još u avgustu počeli razmišljati kako zazimiti i očuvati zdravima pčelinja društva za narednu medonosnu sezonu, za koju se nadaju da će biti mnogo bolja od ovogodišnje.

Patvoreni med

Veća potražnja, a manja ponuda povećali su šanse za prodaju patvorenog meda, koji u sebi sadrži i kancerogene sastojke.

– Mislim da će patvoreni med ovaj put doživjeti ekspanziju, jer je na tržištu prirodnog meda ove godine malo. Zato sam siguran da će oni koji žele brzu zaradu iskoristiti ovu priliku – ističe Ninković.

On je pozvao sve nadležne organe da pooštre mjere kontrole kvaliteta meda.

– Patvoreni med je jako teško razlikovati od prirodnog. Zato preporučujemo kupcima da med kupuju od poznatih proizvođača – kaže Ninković.

FOTO: DUBRAVKA ČOLOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: DUBRAVKA ČOLOVIĆ/RAS SRBIJA

Da ove sezone nije medilo u trebinjskom kraju potvrđuju i pčelari koji košnice imaju na višim nadmorskim visinama.

– Godina je slabo krenula, a onda je proljetos nekoliko dana bilo visokih temperatura i prašine u vazduhu, pa pčele nisu unosile nektar, jer pčela ne voli prljavo. Ljetnje suše, kasne jesenje kiše… sve je to uticalo. Ne selim pčele u druge krajeve, pa se nemam čime pohvaliti ove sezone – kaže pčelar iz sela Ljubomir.

U „Hercegovačkoj kući“ u Trebinju navode da je potražnja za medom porasla u posljednje vrijeme, ali da je određeni broj proizvođača privremeno otkazao isporuku, jer nemaju dovoljne količine da bi ga prodavali.

U ovoj prodavnici tradicionalnih hercegovačkih proizvoda kažu da Trebinjci med kupuju, uglavnom, direktno od pčelara, a za turiste to je obavezan proizvod koji nose iz Trebinja.

Cijena

Kilogram meda u Trebinju se prodaje po 20 KM, dok je do nedavno bio 18 KM. U „Hercegovačkoj kući“ med se prodaje po cijeni od 22,5 KM, a u ponudi su i pakovanja od pola kilograma.

Trebinjsko Udruženje pčelara „Leotar“ broji preko 200 članova, od kojih više od 150 ima preko 50 pčelinjih društava, koja su na spisku za podsticaje resornog ministarstva. Ovo Udruženje organizuje i edukacije za pčelare, a trebinjski Agrarni fond u više navrata je dijelio košnice i opremu za pčelare početnike.

Svaki med je ljekovit, a hercegovački posebno, pošto pčele uzimaju nektar sa 99 odsto divlje paše. Od toga je 300 vrsta ljekovitog bilja koje mu daje posebnu notu. Jedini problem je što su paše oskudnije u odnosu na druge dijelove RS.