Društvo

SLAVIMO MIHOLJDAN Smatra se da nakon ovog dana nastupa prava jesen, a ovo su vjerovanja i običaji

Prema narodnom vjerovanju, poslije Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela. Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i vjerski praznik poznati su kao Miholjsko ljeto

Crkva
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Sveti Kirjak je rođen u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina. Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.

Kirjaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utešitelja bolesnih i nevoljnih. Poživeo je 109 godina i upokojio se 557. u pustinji gdje je proveo starost i posljednje godine života.

U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika.

Sveti Kirjak je zaštitnik i slava mnogih srpskih domova. U pojedinim srpskim selima održavaju se zavjetine i organizuju litije.

Miholjdan kao praznik vijekovima unazad obilježavaju na isti dan (12. oktobra po Gregorijanskom i novojulijanskom kalendaru, a 29. septembra po starojulijanskom), katolici, pravoslavni i protestanti širom Evrope. Po tome je ovaj datum jedinstven među hrišćanima raznih kongregacija, piše Magazin Novosti.

Još po nečemu današnji dan nije kao drugi. Za razliku od mnogih drugih crkvenih praznika, kada se “zabranjuje ovo ili ono”, narod kaže da na današnji dan baš treba raditi – ali ne u kući. S tim u vezi postoji i vjerovanje da se na Miholjdan ne treba vjenčavati. I ovo je vjerovanje takođe utemeljeno na tome da svatovi ne bi mogli da okupe goste jer su svi zauzeti drugim poslovima za pripremu za zimu.

Vjerovanja i običaji

Prema narodnom vjerovanju, ljudi na Miholjdan ne treba obavljati kućne poslove, čistiti, spremati i slično. Ovo vjerovanje se uvrežilo u narodu zbog toga što treba prvo posvršavati sve poslove napolju koji ne mogu da čekaju zimu i hladnoću.

Vjeruje se da će miševi i druge poljske životinjice uginuti na današnji dan ako dotle u svoja skloništa nisu dopremili hranu za preko zime. Shodno tome Miholjdan se smatra i danom poslije kojeg treba polako početi sa pripremom zimnice.

U Boki Kotorskoj, Miholjdan zovu još i gospodski praznik, jer su ga slavile čuvene pomorske porodice tog kraja, a mornari na ovaj dan nikada nisu isplovljavali na more kako ne bi uvrijedili sveca. Srpski narod vjeruje i da su rođeni na ovaj dan posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu