Ne bismo trebali dati Vladimiru Putinu posljednju odluku o tome ima li BiH put ka evropskim integracijama – naglasio je Šmit, dodavši kako je potrebno rješavati probleme, a ne “proglašavati ih normalnim”.
Šmitov komentar dolazi u trenutku kada se nalazi u sukobu s Dodikom, predsjednikom Republike Srpske i dugogodišnjim saveznikom Kremlja, kojem se sudi zbog nepriznavanja odluke Šmita i Ustavnog suda BiH.
Dodik je, podsjeća se, odbio priznati Šmitov autoritet nakon što su Rusija i Kina odustale od podrške njemačkom diplomati na poziciji visokog predstavnika.
Šmit je prošle godine poništio dva zakona koja je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a kojim se odbija priznavanje njegove pozicije i najvišeg suda u zemlji. Dodik se usprotivio odluci, obećavajući da će se boriti protiv optužbi na suđenju koje označava potencijalnu prekretnicu za poslijeratnu BiH.
Veze s Kremljem
Izvan suda, Dodik se se nastavlja razmetati svojim vezama s Moskvom.
Prošlog mjeseca predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin odlikovao je Dodika Ordenom Aleksandra Nevskog, jednim od najvećih ruskih odličja, tokom posjete toj zemlji.
Šmit i drugi ukazali su su da veze s Moskvom riskiraju daljnje rasplamsavanje napetosti u regiji nakon ruske invazije na Ukrajinu.
– Ne bih isključio da dio strategije dolazi direktno iz Moskve – rekao je Šmit o Dodikovim nedavnim potezima, osudivši “antievropsko ponašanje političara” i njegove “bliske odnose” s Putinom.
Šmitovi komentari dolaze uoči sljedećeg sastanka Evropskog savjeta, koji će vjerovatno biti posljednja prilika za otvaranje pregovora o članstvu u EU s BiH prije evropskih izbora u junu.
BiH je službeni kandidat za članstvo u EU od 2022. godine, ali mora provesti niz velikih reformi prije otvaranja pristupnih pregovora.
Do sada su vlasti uspjele usvojiti zakon protiv pranja novca koji podržava Brisel, ali se tek treba uhvatiti u koštac s osjetljivijim reformama pravosuđa.
U ponedjeljak je njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok ukazala da odgađanje pristupanja EU za zemlje Zapadnog Balkana riskira da ih ostavi otvorenima za rusku “infiltraciju”.
– Ne možemo dopustiti nikakve sive zone u Evropi i zajedno moramo učiniti sve što možemo kako bismo zaštitili bokove koje Rusija može koristiti za destabilizaciju, dezinformacije i infiltraciju – rekla je Berbok uoči posjete Balkanu.
O ovlastima visokog predstavnika – “Da i ne”
Nefunkcionalan administrativni sistem stvoren prema Dejtonskom sporazumu koji zemlju dijeli na dva tijela, Federaciju BiH i Republiku Srpsku, dosad je upravljao zemljom. Kako bi pomogao u upravljanju tim složenim sistemom, visoki predstavnik uživa široke ovlasti, uključujući nametanje ili poništavanje zakona i otpuštanje izabranih dužnosnika.
Šmit je branio svoje ovlasti rekavši da podupiru i pomažu “lokalne vlasti u razvoju funkcionalne države”.
Upitan dokazuju li široke ovlasti nesposobnost BiH političara, Šmit je poslao različite signale, prenosi N1.
– Kao diplomata, vjerojatno bih rekao i da i ne. Kao političar, moram reći da, postoji problem – podvukao je Šmit.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu