Šmit je odao počast Srbima, Romima, Jevrejima, političkim disidentima i svim drugim žrtvama ustaških i nacističkih zločina.
Tom prilikom je poručio: “Nikada više Jasenovac, nikada više Srebrenica, nikada više Aušvic”.
– Sjećamo se tih žrtava. Bilo je tragedija. Pozvao bih sve nas da sagledamo sve tragedije. Upravo smo juče i tokom nekoliko posljednjih dana imali rasprave o tragediji u Srebrenici, o ratu od 1991. godine do 1995. godine. Ovo što se ovdje dogodilo dio je dešavanja iz Drugog svjetskog rata, te agresije. Država iz koje dolazim, moja zemlja, mora preuzeti odgovornost za istorijsku situaciju, zajedno sa drugim Evropljanima, tako da iz ovoga možemo jedino izvući pouku koja glasi: “nikada više. Nikada više Jasenovac, nikada više Srebrenica, nikada više Aušvic” – rekao je Šmit.
Šmit je govorio o žrtvama u logoru Jasenovac, ali se osvrnuo i na politička dešavanja u BiH.
Nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici došlo je do kulminacije političke krize, te se čini da na državnom nivou ne postoje funkcionalne institucije, a Šmit je otkrio da li vidi izlaz iz te situacije.
– Mislim da prvo moramo napraviti razliku između javne rasprave ili organizovane diskusije i pitanja da li je ovo stvarna kriza. Ne mogu zamisliti da će doći do prave krize jer sadržaj usvojene Rezolucije ne šteti nijednoj državi, niti jednom narodu, nego slijedi naš zajednički zahtjev da se sjećamo dešavanja gdje su stvari krenule po zlu. Mislim da bi bilo najbolje ukoliko bismo ovo mogli pretvoriti u jedno razumijevanje naše zajedničke budućnosti – rekao je Šmit.
Šmit smatra da kriza u BiH ne postoji.
– Dakle, možda razumijete da u ovom trenutku odbijam tvrdnju da sada imamo krizu. Ako politika u svijetu i na ovim prostorima ne može da se nosi s istinom, koja nekima nije ugodna, onda mislim da time gubimo momentum nakon pozitivnih stvari koje je donio Dejton. To ne bi trebao biti slučaj i ovo nije trenutak da pokazujete kako ste jaki, čvrsti momci. Ne, ne, imali smo dovoljno čvrstih i jakih momaka u prošlosti. Sada nam trebaju odgovorni ljudi i ja ih čekam – rekao je Šmit.
Nakon usvajanja Rezolucije, nadležni organi Republike Srpske sve više pričaju o secesiji. Objavili su pismo ili zahtjev za razilaženje, a Šmit je sada otkrio hoće li i kada reagovati.
– Razilaženje u koje svrhe? Iz kog razloga? Mislim da svi koji poznaju istoriju, tačnije istoriju Zapadnog Balkana, znaju da prekrajanje granica, umjesto intenziviranja aktivnosti na ukidanju granica, ne bi bilo rešenje. To bi moglo uzrokovati probleme za budućnost. Tako da apelujem da jedni drugima hitno prestanu govoriti šta bi trebalo uraditi, nego da svako sa svoje strane pogleda šta može učiniti kako bi se situacija dalje mirno odvijala. Ovo nije vrijeme kad su nam potrebne neke velike TV emisije, nego vrijeme kad treba u tišini razmišljati i mirno komunicirati – rekao je Šmit.
I na kraju, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je nekoliko zakona koje je međunarodna zajednica ocijenila antidemokratskim. Na dnevnom redu ostaje još jedan zakon, zakon o stranim agentima, na osnovu kojeg bi brojne organizacije i pojedini mediji bili proglašeni stranim plaćenicima. Šmit je ocijenio šta će biti ako se taj zakon usvoji, prenosi N1.
– Vidite, postoji princip koji smo dogovorili u Evropi, a to je da u svim zemljama, ne samo u Evropskoj uniji, postoji sloboda izražavanja. Da ljudi mogu da kažu šta žele i da imaju pravo da budu aktivni u okviru građanskog društva. Ovaj zakon, kako sam do sada vidio i čuo, potpuno je suprotan ovom principu. Takva situacija navodi ljude da ništa ne govore i da ne kažu šta misle. I to ne možemo prihvatiti. Svi oni političari u Banjaluci koji misle da bi tako ispali dobri momci i pravi momci, neka samo pogledaju Gruziju. Ako je ovo pokušaj da se donese zakon i napusti evropski način razmišljanja i logika, to onda, nažalost, ne možemo prihvatiti. Očekujem da će Evropska unija, međunarodna zajednica, ali posebno i sami građani, djelovati protiv toga putem političke odluke i na izborima – rekao je Šmit.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu