Neki ih sa gađenjem tjeraju, drugi ih se plaše kao i svih drugih insekata, ali malo je onih koji znaju koliku prijetnju predstavlja aktuelna pošast.
Smrdljivi martini pripadaju porodici smrdljivih stjenica (Pentatomidae) koja ima oko 5.000 vrsta. Posljednjih godina ih sve više jer im toplije jeseni i blaže zime omogućavaju duže hranjenje i razmnožavanje, kao i bolje preživljavanje.
Dodatni problem je što kod nas nemaju prirodnih neprijatelja, a zbog tvrdog štita i jakog odbrambenog mirisa odnosno smrada ptice izbjegavaju. Zimi se zavlače u objekte kako bi se zaštitili od hladnoće, a s dolaskom toplog vremena ponovo izlaze vani.
Poseban problem je invazivna, smeđa mramorasta stjenica, koja između ostalog kod ljudi može uzrokovati alergijske reakcije na koži. Prema podacima dostupnim na internetu jedinka godišnje polaže nekoliko stotina jaja.
Ova vrsta dovezena je u Evropu iz Azije međunarodnim transportom još 2004. godine i od tada se razmnožava. Zanimljiv je podatak da je Italija u 2020. godini zabilježila 500 miliona evra štete u voćarstvu upravo zbog ovog uzroka.
Hrane se sisanjem biljnih sokova, nakon proljeća prve na red dolaze bašte, a nakon njih i voćnjaci gdje im je posebno omiljena kruška.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske rekao je voćarima prošle jeseni uništeno između 50 i 100% roda kasnih sorti kruške.
– Prošle godine smo imali najezdu, ove godine još nemamo ali očekujemo već se pojavi veći broj jedinki azijske stjenice. Ima ih dosta, još nemamo nikakve štete jer to kod nas bude u samom završetku berbe. Prvo napada povrće, a zatim krušku i dunju i kad završe sa njima prelaze na jabuku pa smo prošle godine imali strahovito velike štete – rekao je Dojčinović.
Istakao je problem što jako brzo polažu jaja i izlegu se, a ne postoje hemijska sredstva koja su se pokazala efikasna protiv ovih napasnika.
– Nemamo čime da to uništimo, to je jedan od velikih problema. Znači, mi to ne možemo uopšte da uništimo, uzalud tretiramo protiv insekata – kaže on.
Na pitanje da li se kod nas neko bavio ovim problemom, Dojčinović je rekao da je Poljoprivredni institute upoznat s ovim problem, ali se niko nije upustio dublje u ovu problematiku.
– Povučeno je oko 120 preparata iz upotrebe, mi imamo problem da uništimo i ove naše insekte kojima se borimo već tradicionalno godinama, a pogotovo ove koje još nisu ni ispitane – rekao je on.
Smatra da će u narednom period imati velike štete, a veliki proizvođači voća odlučili su da plodove pokušaju zaštititi tako što će protivgradne mreže spustiti do tla da fizički spriječe insekte da uđu u zasad.
Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara rekao je da je problem sa napadima smrdibuba posebno izražen u plasteničkoj proizvodnji gdje uništavaju paradajz, paprika, krastavac…
– Izleže se puno generacija i teško je to držati pod kontrolom – rekao je Ilić koji inače proizvodi povrće na otvorenom i kaže da ima manje problema.
Kažu da je prirodi potrebno vrijeme da reguliše lanac ishrane i na taj način moglo bi se desiti da i smrdibube dobiju svoje neprijatelje. Hoće li domaći stručnjaci pronaći efikasno sredstvo borbe koje bi zaštitilo voće i povrće ili ćemo morati čekati da prođu godine, da priroda učini svoje nije poznato.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu