Nježna je i krhka, sa osmijehom koji krije tugu i priču o gubitku sina, koji je prije osam godina preminuo samo sedam dana nakon rođenja. Maleni Mihajlo, začet vantjelesnom oplodnjom, izgubio je borbu za život usljed srčanih problema, a Snežani i njenom suprugu Predragu Neškoviću ostao je ogroman ožiljak u srcu, tuga i bol.
Smrt sina Snežana nikada nije preboljela, jer postoje tuge koje ni vrijeme ne liječi, samo ih malo ublaži kako bi čovjek, bez obzira na sve, mogao da nastavi da živi.
– Bilo je to 2013. godine. Za mene je to godina sreće, nade, isčekivanja novog života i, naravno, silno željenog djeteta. Iskusila sam kako je biti majka, i mada je trajalo kratko, bilo mi je drago što sam vidjela i osjetila sina. Poslije toga nam je trebalo tri godine da ožiljci zacijele, da se odmorimo i krenemo u novu borbu, jer je vantjelesna oplodnja velika mentalna i fizička borba. Ko to nije prošao, ne zna o čemu govorim – kaže.
Hrabra kakva jeste, nadljudskom snagom uspjela je da krene dalje, da pomoću vantjelesne oplodnje rodi kćerku Juliju (4,5) i sina Viktora (3), nastavi da glumi i nađe razlog da se opet raduje životu.
– Želja da opet budem majka bila je ogromna. Hrabrosti mi nikada nije manjkalo kada je takav cilj u pitanju. Najveća podrška na prvom mjestu bio mi je moj suprug Predrag, a onda moja mama Pavica i prijatelji.
“Ostvarila sam svoje snove”
Strepnja je obilježila obje Snežanine trudnoće, nije stizala ni da se raduje od straha i neizvjesnosti, ali zato danas uživa sa svojim mališanima, srećna što su njeni snovi ispunjeni.
– Provodimo kvalitetno vrijeme kad smo zajedno, mnogo pričamo, bez televizora i telefona. Kreativno i sadržajno. Radujem se svakom novom danu s njima i tome da su moji snovi ostvareni. Sve želje koje imam su one osnovne životne. Da smo svi zdravi i da su ljudi oko mene srećni, jer tako sam i ja srećna.
“Očekuje nas najuzbudljivija sezona do sada”
Na poslovnom planu, kaže Snežana, uvijek je turbulentno, ili sve, ili ništa.
– Trenutno je umjereno turbulentno. Sinhronizujem crtane filmove svaki dan, tako da se uloge tu nižu same od sebe, jedna za drugom. Uloga u seriji „Igra sudbine“ je jako lijepa. Kao što su svi likovi u ovoj seriji bogati koloritom karaktera i osobina, takva je i moja Vasilisa Smolenski, jaka i moćna žena, sa opasnim ambicijama. Vjerujte, očekuje nas najuzbudljivija sezona do sada. Atmosfera na snimanju je divna i radujem se svakom radnom danu. Predstave nemam nove u planu, igram samo stare, koje su već na repertoaru. Nijednu ulogu ne želim previše, sve su dobrodošle.
Ne krije da je imala tu sreću da joj glumac Nebojša Dugalić bude profesor glume, jer je ljubav bila obostrana.
– Obožavala sam Nebojšu kao profesora, on mi je svojim znanjem mnogo pružao, tako da sam i ja uzvraćala trudom i zalaganjem, a on je to cijenio. I dan danas me predstavlja kao jednog od njegovih najboljih studenata, što mi je velika čast, a moram priznati da mi i veoma laska.
“Balet je moja prva ljubav”
Snežana je rođena u Beogradu, ali je do polaska u srednju školu živjela u Pančevu.
– Djetinjstvo pamtim po tome što sam morala brzo da odrastem, pa se baš nisam dobro uklapala sa svojim vršnjacima. Talenat za glumu sam pokazivala još u osnovnoj školi, ali me dramske sekcije nisu interesovale. Tek kasnije sam u srednjoj školi dobila glumu kao predmet, i tada sam shvatila da je to moj budući poziv.
Prije nego što se posvetila glumi, Snežana je mislila da će biti balerina.
– Balet je definitivno moja prva ljubav. Završila sam nižu baletsku školu „Jovan Bandur“ i srednju baletsku školu „Lujo Davičo“. To mi je sigurno pomoglo u tome da odmah poslije studija počnem da radim u Pozorištu na Terazijama, gdje sam stalni saradnik evo već 18 godina, piše Žena Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu