Društvo

„SOKOJU SAM DONIO 100.000 EVRA“ Dejan Manojlović odgovara na optužbe kompozitora

Skoro je jedan broj istaknutih kompozitora, članova Organizacije muzičkih stvaralaca Srbije (Sokoj), u medijima iznio niz problematičnih i lažnih optužbi na račun aktuelnog direktora Dejana Manojlovića.

„SOKOJU SAM DONIO 100.000 EVRA“ Dejan Manojlović odgovara na optužbe kompozitora
FOTO: PRIVATNA ARHIVA

Nedavno je održana Skupština Sokoja, na kojoj mu je izglasano nedvosmisleno povjerenje kao direktoru, a potvrđen je i mandat Upravnom odboru.

Bio je izložen medijskoj hajci nekih članova organizacije, da je neovlašćeno za novac Sokoja kupio obveznice Republike Srbije. Ispostavilo se da je na taj način napravio dodatni profit Sokoju.

Dužnost direktora je da vodi finansijsko poslovanje u najboljem interesu za Sokoj. Ona proističe kako iz zakona, tako i iz Statuta Sokoja. Skupština se na ovu temu izjašnjavala i na prošloj, redovnoj sjednici, kada je usvajan Plan naplate za 2019. godinu i kada je bila obavještena o namjeri direktora da sredstva koja nisu dospjela za isplatu obezbjedi u smislu rizika, kao i da ih oplodi u smislu kamate. Ukoliko je u daljem periodu bilo određenih nedoumica i nesporazuma na tu temu, oni su otklonjeni na posljednjoj, vanrednioj, sjednici Skupštine, kada je direktor Zavoda za intelektualnu svojinu potvrdio da je taj nesporazum eventualno bio u proceduralnoj grešci u samom redoslijedu postupanja direktora, a zatim Skupština sa velikom većinom potvrdila aktivnosti sa obveznicama, te dala mandat direktoru da se tako radi i nadalje – navodi Manojlović.

Što se tiče finansijskog aspekta takvog poteza, naglašava da je, za nešto više od pola godine, takvo postupanje donijelo Sokoju oko 100.000 evra, koji idu direktno u raspodjelu svim autorima.

Nadalje, to na godišnjem nivou znači povećanje prihoda po osnovu kamate sa 16 miliona na skoro 40 miliona dinara.

Manojlović smatra da negativni natpisi u štampi mogu da ugroze normalan rad organizacije.

– Sokoj ima zadatak, kao i mandat svojih članova, da prikupi autorsku naknadu za korišćenje repertoara. Sve se to dogadja na tržištu koje predstavlja konglomerat raznih korisnika Sokojevog repertoara: emiteri, reemiteri, ugostitelji i sl. Riječ je o tržištu, kao i svakom drugom, koje nevjerovatno brzo i surovo reaguje na negativne natpise u medijima. Zato je mnogo bolje da se svi nesporazumi među članovima, odnosno nesporazumi na relaciji članovi i Stručna služba, odnosno direktor, riješe u kući. Interesantni su komentari u tabloidima kako je direktor prokockao novac Sokoja, u kojima korisnici kažu: pa zašto onda da plaćamo Sokoju, kada se našim novcem direktor kocka. To u svakom slučaju može da ugrozi samu naplatu, ali i suštinu te naplate, a to je: da korišćenje autorskog prava mora da se plati, kao i korišćenje svake druge imovine. Ta svijest se kod ljudi gradi uporno i strpljivo i podiže godinama, kao neka kuća, a jedan ovakav članak može da sruši nekoliko spratova podizanih godinama. Nismo do sada „mjerili“ štetu u smislu smanjenja naplate itd., ali ubuduće ćemo to morati da radimo, kako bismo prezentovali članstvu moguće gubitke, koji su prouzrokovani takvim postupanjem pojedinih, neodgovornih članova – kaže Manojlović.

Protekle godine je za svega šest meseci urađeno niz uspješnih poslovnih poteza od uvođenja elektonske kancelarije, preko nove organizacije Sokoja i sistematizacije poslova do rješavanja velikih dugovanja Sokoju kakvo je bilo ono od strane kablovskog operatera SBB.

Izgleda da je namjera rekonstrukcije informacionog centra Sokoja zaplašila neke od članova organizacije zaplašila.

– Informacioni sistem Sokoja je i njegova najveća mana. Ne mogu sada da ulazim u prošlost, kao ni u to da li je loš informacioni sistem nekome direktno pogodovao, jer se ona broji cijelom decenijom, više sam za to da se okrenemo budućnosti i obogatimo Sokoj novim informacionim sistemom, koji će mu omogućiti da bezbrižno dočeka eru pune digitalizacije, tržišnih promjena u poslu kojim se bavi, ali i promjenu zakonskih propisa u autorsko-pravnom zakonodavstvu koja nas neminovno čeka, moguće je i do kraja godine, kada će u domaće zakonodavstvo ući i preostale dvije evropske direktive, koje regulišu ovu materiju. Da bismo u vezi sa postojećim informacionim sistemom, koji je startno bio problematičan, a sada se može okarakterisati i kao prevaziđen, sve uradili kako IT struka zapovijeda, angažovan je stručni konsultant, koji je kao prvi zadatak imao da utvrdi sve loše strane postojećeg informacionog sistema, zatim da da prijedloge kako vidi prevazilaženje problema i zamjenu takvog informacionog sistema, a zatim i da učestvuje, zajedno sa kolegama iz IT Sokoja u sačinjavanju strategije njegove izmene. Uslovi za izradu novog IS su da se prije svega ne ugrozi kontinuitet poslovanja Sokoja, prije svega u odnosu na raspodjelu autorima i naplatu, zatim da se sačini sistem bez prepoznatih ranijih rizika i sistem koji će u potpunosti da bude u vlasništvu i pod kontrolom Sokoja. Za to je poterbno i dodatno ojačanje IT Sokoja. Naravno, uslov nad uslovima je da sve to troškovno bude najpovoljnije moguće. Upravo se kreće sa radom na Strategiji IS Sokoja, prva faza je stručna, a potom sve mora da prođe kroz nadležne organe Sokoja, prije svega Upravni odbor, potom kroz skupštinske plenume, a onda i kroz Skupštinu Sokoja, koja sve to mora i da potvrdi – pojašnjava Manojlović .

On ističe izuzetnu saglasnost koju kao direktor ima sa Upravnim odborom Sokoja.

To će omogućiti da se svaki od ova dva organa Sokoja bavi svojom nadležnošću: Upravni odbor strateškim pitanjima rada organizacije, a Manojlović kao direktor operativnim radom i konkretnom realizacijom.

– Naravno i jedan i drugi ćemo za sve svoje aktivnosti konsultovati i dobijati potvrde, Upravni odbor Skupštine, a ja Upravnog odbora. U svakom slučaju, ono na čemu ćemo zdušno raditi je usaglašavanje rada Sokoja sa najnovijim izmjenama ZASP-a, izmjena Statuta Sokoja, na kojoj već ozbiljno radi Statutarna komisija imenovana od strane Upravnog odbora, prijedlog strategije IS Sokoja, dorađivanje organizacije i sistematizacije u Stručnoj službi Sokoja sa ciljem povećanja naplate i smanjenja troškova rada Službe, koncipiranje strateškog PR Sokoja. Naravno, lista nije iscrpljena, sa svim ovim prijedlozima i dokumentima pojavićemo se pred članstvom na skupštinskim plenumima, kako bismo članstvo upoznali sa detaljima, a konačno na redovnoj sjednici Skupštine Sokoja krajem maja 2020. godine, kada kroz skupštinske odluke čekamo široku podršku prijedloga za dalji rad, sa kojima ćemo na tu Skupštinu izaći – kaže Manojlović.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu