Podaci Centralne banke pokazuju da je četvrtina ukupnih depozita u vlasništvu stranaca, a samo građani na računima u bankama imaju ukupno 2,65 milijardi evra.
– U odnosu na isti uporedni period 2022. godine kada su iznosili dvije milijarde 322,9 miliona evra. U ovoj godini depoziti građana ostvaruju rast od 331,4 miliona evra ili 14,27 odsto. Kratkoročni depoziti, čine 90,11 odsto, dok dugoročni depoziti čine 9,89 odsto ukupnih depozita u sistemu – kaže za TVCG Jovan Marković, iz Centralne banke Crne Gore.
Veliko povjerenje građana da novac čuvaju u bankama ne prati i rast kamatnih stopa na štednju. I dok su kamatne stope na kredite u odnosu na prošlu godinu porasle, na štednju su pale. Tako banke, u prosjeku, uzimaju 6,47 odsto kamate kada daju novac, dok je svega 0,24 odsto kada vi dajete njima, navodi RTCG.
Takav odnos kamatnih stopa u Udruženju banaka pravdaju strukturom depozita i tvrde da je zarada od štednje mnogo veća od prosečnih prinosa.
– Nekih 82 odsto ukupnih depozita predstavljaju depoziti po viđenju gdje nemate nikakve kamatne stope odnosno kamatnog prinosa. To vam potpuno mijenja sliku, jer na godišnjem nivou u Crnoj Gori na crnogorskim bankama možete da dobijete do tri odsto prihoda na depozite – pojašnjava Bratislav Pejaković iz Udruženja banaka, piše Telegraf.
Iz Centralne banke, s druge strane, skupe kredite i jeftinu štednju pravdaju geopolitičkom neizvjesnošću. Upravo zbog toga tvrde da zarada nije motiv onima koji drže novac u bankama.
– Imamo geopolitičku situaciju koja utiče na građane da štede za nepredviđene okolnosti, a ne za investicije. I zapravo je to jedan od razloga zašto banke imaju istorijski maksimum depozita od strane stanovništva i privrede, s jedne strane, a s druge strane, nemaju taj pritisak da kamatne stope menjaju, odnosno povećavaju – rekao je Marković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu