Duhovi su, zapravo, rođendan hrišćanske Crkve zabilježen u četiri Jevanđelja i spada u tri najvažnija praznika u hrišćanstvu, uz Božić i Uskrs. Riječ je o takozvanom pokretnom prazniku, jer se uvijek proslavlja pedesetog dana poslije Uskrsa i desetog dana poslije Vaznesenja, odnosno Spasovdana. Hrišćani širom svijeta na Duhove praktikuju niz običaja za napredak i zaštitu porodice.
Vjeruje se da su, nakon događaja u Jerusalimu, apostoli bili nadahnuti božanskom silom od oca, sina i duha Svetoga, koji se, kao što je napisano, spustio u obliku ognjenih jezika na glave Hristovih učenika. Na Pedesetnicu, Hristos je ispunio obećanje koje je dao učenicima na dan Vaznesenja kada im je rekao da idu iz Tavora u Jerusalim i čekaju dok im se Sveti duh ne pojavi i krsti ih – ali ne vodom, kao što je Sveti Jovan Krstitelj krstio, već božanskom vatrom koja će im dati snagu da propovedaju Jevanđelje svim narodima na svim jezicima.
Tačno 10 dana poslije Spasovdana, začula se huka nalik grmljavini nad domom dvanaestorice apostola. Pojavila se Bogorodica i ljudi su vidjeli jarku svetlost i plamene jezike kako se spuštaju na glave Hristovih učenika, piše Žena Blic.
U hrišćanstvu se smatra da su apostoli, iako nisu bili baš učeni, primili znanje svih jezika koje do tada nisu govorili, kao i snagu da dovrše delo Gospodnje za spasenje čovječanstva. Za hrišćanstvo je Pedesetnica početak svega, početak prvog obraćanja Hristovih učenika narodu.
Prema Jevanđelju, Sveti apostol Petar se najprije obratio okupljenom narodu i pozvao ih na pokajanje i krštenje. Tad je, kaže predanje, kršteno je 3.500 duša, što je stvorilo temelje današnje hrišćanske Crkve.
Običaji za Duhove
Kako je Silazak Svetog duha na apostole jedan od tri najvažnija praznika u hrišćanstvu, tako postoji i mnogo običaja koji se vezuju za ovaj praznik.
Na prvi dan Duhova u crkvama i hramovima služi se Sveta liturgija, tokom koje se unose trava, grančice lipe i cvijeće, od kojih se prave vjenčići. Narod vjeruje da su ovi vjenčići posebno blagosloveni, jer su ispleteni u hramu Božjem na veliki dan, te da bi ih zbog toga trebalo čuvati uz ikonu do sljedeće Pedesetnice. Veruje se, takođe, da duhovski vjenčići čuvaju ukućane od zla i donose im dobro zdravlje i napredak.
Vjenčiće u crkvi pletu svi, što simbolizuje jedinstvo i sabornost. Otud se i onima koji nisu u prilici da na Duhove dođu u crkvu nose venčići za zaštitu doma, da bi se pokazalo da nisu zaboravljeni i da ih neće mimoići milost Božija. Vjenčići, kao i osveštana vodica poslije Svete liturgije koja se služi za Duhove, posebno se nose bolesnima, uz želje za brzo ozdravljenje.
Vjeruje se, takođe, da bi na prvi dan Duhova u crkve i hramove trebalo da dođu svi oni koji traže oprost grijehova.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu