Republika Srpska je kao entitet BiH međunarodno priznata, a to joj garantuje i Dejtonski sporazum. Zbog toga su suluda poređenja nje i samoproglašenog Kosova, koje u posljednje vrijeme često možemo čuti u javnosti. Stručnjaci su mnogo puta objasnili šta sve Ustav BiH omogućava Republici Srpskoj, ali i naglasili da mora biti svjesna svojih ograničenja.
Ono što je najbitnije jeste da se iz prijateljstva i saradnje sa drugim državama izvuče ekonomski i politički maksimum, iako smo svjedoci da se uglavnom radi o ovom drugom. Uspješne ekonomske saradnje su još uvijek rijetke, pa treba postaviti pitanje kakva prijateljstva i saradnje Republika Srpska gradi.
Problem je svakako i u tome ko i kako predstavlja Republiku Srpsku i kako nas tamo negdje u svijetu vide strane diplomate. Kao što je bivši ambasador Slobodan Šoja objasnio, srpske diplomate često se biraju po prijateljskim i rodbinskim vezama, pa Srpska od njihovog predstavljanja često ima više štete nego koristi. Ozbiljna ministarstva spoljnih poslova u svijetu smatraju nepristojnim djelovanje protiv zemlje koja vas šalje, što diplomatama iz Srpske nije strano.
Zamislite kako tamo nekom stranom zvaničniku koji se sastaje sa našim diplomatama zvuče izjave poput onih da će se BiH raspati, da je ona neodrživa i da RS jedina funkcioniše. Šta će misliti o nama i kako će pristati na saradnju? Ako se tako odnosimo prema državi čiji smo dio, kako ćemo tek da se odnosimo prema njihovoj?
Dakle, spoljna politika koju Republika Srpska gradi nije sporna, sporan je način na koji se to radi i ljudi koji u njoj učestvuju. Ipak, ne smijemo zaboraviti da još uvijek ima više država koje o nama misle loše, nego onih koje su spremne da s nama sarađuju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu