Podsjetimo, surogat materinstvo moglo bi da bude uvedeno i u Srbiji i to za parove koji ne mogu da imaju djece, ali i za žene i muškarce koji žive sami i žele potomstvo, kako je predviđeno prednacrtom građanskog zakonika.
Koliko je ozakonjenje surogat materinstva osjetljiva tema, najbolje govori podatak da se na njega čeka više od deceniju, kao i to što je samo prednacrt građanskog zakonika pretrpio više izmjena, a sada je aktuelna treća verzija.
Ostala je odredba da se surogat materinstvo isključivo može koristiti kao način liječenja neplodnosti, kada žena ne može da rodi prirodnim putem, ni uz biomedicinski potpomognutu oplodnju, već jedino uz pomoć druge žene – objasnila je prof. Olga Cvejić Jančić, član Komisije za izradu građanskog zakonika.
Osim bračnih i vanbračnih parova, prednacrtom zakonika predviđeno je da surogat majku mogu da angažuju i žene i muškarci koji nemaju partnere. Sa rodiljom potpisuju ugovor koji ovjeravaju u sudu, a nadoknada koju ona prima kretala bi se između osam i 15 hiljada evra.
Mnogi podržavaju uvođenje surogat majčinstva, misleći da će okvir zakona pomoći onima koji ne mogu da imaju djecu, te da parovi iz Srbije neće morati da daju i po 40 hiljada evra ženama u Ukrajini i drugim državama u kojima je ovaj princip dozvoljen, a onda i zloupotrijebljen, izvitoperen i pretvoren u biznis.
Međutim, upravo taj argument, surogat majčinstvo kao poslovni model, zastupaju članice Autonomnog ženskog centra (AŽC), organizacija koja se bori za prava žena, kako bi se pobunila protiv ovog prijedloga zakona.
Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra (AŽC), upozorava da je u društvu u kojem trećina građana živi u riziku od siromaštva potpuno jasno da će surogat materinstvu, iz nužnosti, pribjegavati žene lošije ekonomske situacije.
Govoreći za RTS, ona je napomenula da rodilje nikada nisu majke iz viših ili srednjih slojeva, već žene Trećeg svijeta koje nemaju više ništa da prodaju sem svog tijela, kako bi preživjele.
– U društvu gdje polovina žena trpi neki vid nasilja, velika je bojazan da će mnoge od njih biti prinuđene od strane partnera ili drugih muških članova porodice da se odluče za ovaj korak kako bi donijele novac u kuću. “Nagrada” koja se pominje zapravo je novac za iznajmljivanje ženskog tijela i kupovinu djeteta – navodi Pavlovićeva.
Iz AŽC-a upozoravaju da legalizovano surogat materinstvo krije niz opasnosti, čak i u zemljama u kojima se čini iz altruizma.
– Postoji vrlo malo sredstava za kontrolu da li će novac ili mito biti uključeni u proces, a još manje metoda da utvrdimo da li postoji društveni pritisak na potencijalnu surogat majku ili odnos moći između zainteresovanih strana koji bi uticao na potencijalnu surogat majku da donese ovakvu odluku – upozorava Pavlovićeva.
“Regulativa će spriječiti zloupotrebu”
S druge strane, oko pet stotina žena godišnje ostane bez materice, tokom reproduktivnog perioda života, i one smatraju da su do sada bile zakonski diskriminisane zbog zdavstvene nemogućnosti da rode.
Jedna od njih je i kolumnistkinja i direktorka Centra za biopolitičku edukaciju, Marija Ratković (36).
– Moramo da se vratimo na osnovne razloge zbog kojih se ovaj zakon dekriminalizacije surogata uopšte i donosi, a to je da bi se spriječila zloupotreba, medicinski turizam i ilegalni surogati u kojima nisu zaštićene ni žene koje rađaju ni ljudi koji žele dijete. Uvođenjem ovog oblika pomoći u reprodukciji, žene koje nemaju matericu biće ravnopravne sa ženama i muškarcima koji su prinuđeni da u reprodukciji koriste donirane jajne ćelije ili spermatozoide – kaže Ratković.
Jako je bitno i kako zakon reguliše izbore žena uključenih u proces surogat roditeljstva, jer to jeste kompleksan proces koji uključuje mnogo procedura i odluka. Pogrešno je svoditi ga na prodaju tijela, jer sve i kada bi htjele, većina žena prosto nisu moguće kandidatkinje za rodilje, ali ni za namjeravane majke, smatra ona.
– Surogat materinstvo po sebi nije ni dobro ni loše, to je jedan od vidova asistirane reprodukcije koji postoji od Biblije do danas, jer odgovara na jednu od najsnažnijih potreba ljudi: potrebu da budu roditelji – kaže Marija.
Postoji mnogo različitih načina da se surogat materinstvo reguliše, objašnjava sagovornica koja se o ovoj temi detaljno izvjestila kada je zbog zdravstvenih problema i sama ostala bez materice. Negdje je to dozvoljeno samo srodnicima, negdje je komercijalno, negdje se nadoknađuju samo realni troškovi trudnoće jer žena koja nosi dijete ima i gubitke u zaradi i redovne troškove svakog mjeseca, koje ne snosi njeno zdravstveno osiguranje, već roditelji bebe koja se rađa.
– Mislim da je prijedlog regulative koji sada piše u prijedlogu Građanskog zakonika jedan od najsavremenijih u svijetu jer redefiniše koncepte roditelja po prvi put od Rimskog prava, u skladu sa savremenom tehnologijom, majku ne izjednačava sa matericom, a oca ne izjednačava sa mužem žene koja rađa. Ukratko ovaj zakon kaže nešto što mi svi znamo a to je da majka ne mora da bude ni ona koja da jajnu ćeliju, ni ona koja rodi dijete, već ona koja o djetetu brine. Iako je u najvećem broju slučajeva i dalje to ista osoba, nauka a sada i zakon priznaju ono što znamo da definiše roditelje – briga, a ne biologija. Za mene to je istorijski pomak u budućnost – zaključuje Marija Ratković.
Biti “inkubator” može da bude zbunjujuće
Maša Mileusnić, koordinatorka mreže “Novinarke protiv nasilja”, kaže da je surogat majčinstvo odlična ideja, u smislu pomoći nekom kome je to potrebno, bilo sa naknadom ili bez, ali da je u pitanju složena situacija.
– Ipak, to je veoma težak i kompleksan proces. Mislim da je potrebna toliko slojevita, prvenstveno psihološka podrška, i surogat majkama i porodici u kojoj bi dijete trebalo da odrasta, i što je najvažnije djetetu. Nisam sigurna da je to trenutno moguće u našem sistemu – rekla je Mileusnićeva.
Smatra da je psihološka i druga sistemska podrška rodilji potrebna mnogo prije početka i mnogo poslije završetka samog procesa, kako bi se spriječili problemi i posljedice koje mogu da jave tokom ovog komplikovanog procesa i međusobnih odnosa onih koji učestvuju u njemu.
Ne treba smetnuti s uma da su ženino tijelo i mozak poslije trudnoće, sem u rijetkim i iznimnim situacijama, naoružani hormonima, zbog kojih svaka rodilja i majka imaju iskonsku potrebu da zaštite i sačuvaju dijete.
Surogat majke širom svijeta
Evropske zemlje koje dozvoljavaju surogat materinstvo su Velika Britanija, Holandija, Danska, Mađarska. Dozvoljeno je i u Ukrajini, Belorusiji, Rusiji, Kipru, Gruziji. U nekim je dozvoljeno iz altruizma, a u nekim je novčana nadoknada rodilji i do 40 hiljada evra.
Zabranjeno je u Njemačkoj, Francuskoj, Španiji, Italiji, Francuskoj Austriji, Bugarskoj, Norveškoj, Švedskoj, Islandu, Estoniji, Moldaviji, Turskoj.
(RTS,Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu