Od nekadašnjih 2.500 stanovnika srpske nacionalnosti, danas ih ovdje živi svega 60.
Put prema jezeru Snežnica uzurpirao je komšija Samir Trebinjčević i onemogućio im jedini prilaz njihovoj zemlji. Na njihove vapaje niko se još nije oglasio.
Jezero Sniježnica nastalo je osamdesetih godina investicijom ugljevičke termoelektrane, za potrebe ovog giganta, koji i danas plaća naknadu za njegovo održavanje i korištenje.
Malobrojni povratnici od prošle godine mogu samo da ga gledaju sa terase, jer je put koji vodi od magistralnog puta Sapna Teočak do jezera prisvojio i uzurpirao novi komšija, započevši na javnom dobru izgradnju tri vikendice.
Dušan Kovačević se u Rastošnicu vratio 2001. godine. Vlastitim novcem obnovio je kuću, ali ni sada u njoj mira nema.
– Sva zemlja oko jezera je Kovačevića, ali mu prići ne možemo. Put je javno dobro, međutim, novi komšija ga je uzurpirao i zatrpao ga zemljom. Trebinjčević je prošlog ljeta postavio i kapiju da bi onemogućio prilaz jezeru kako Srbima povratnicima, tako i onima koji dolaze na svoja preratna imanja vikendom. Otimaju naše, sijeku šumu, vrijeđaju nas, a niko ništa ne preduzima – kaže 70-ogodišnji starac.
Žalili su se opštini Sapna, ali im je rečeno da u FBiH trenutno ne postoji zakonski propis koji štiti javno dobro i da su im ruke vezane. Naredna adresa bila je policija. Podnijeli su krivičnu prijavu, a opštinskoj upravi prijavu o izvođenju radova na zemljištu u javnoj svojini.
Utvrđene su granice Trebinjčevićeve parcele, puta i vodenog pojasa i konstatovano da je uzurpirano javno dobro, pa su mu zabranjeni dalji radovi.
– Sve se ovo radi da bi se obezvrijedila i uzurpirala srpska zemlja. Niti je sada možeš koristiti, ni prodati. A mi koji više ne živimo ovdje dovodili smo djecu za vikend, da znaju gdje ime je djedovina – kaže Ljiljana Kovačević.
Mještani Rastošnice boje se da nema pravde; ako Trebinjčević bude osuđen za krivično djelo, može se desiti da plati novčanu kaznu i nastavi radove, a oni i dalje neće moći da priđu jezeru.
Rečeno im je da samo građevinski inspektor može da izda nalog za rušenje bespravno sagrađenih objekata i vraćanje uzurpiranog puta u prvobitno stanje, a opština Sapna ga nema.
Da je Trebinjčeviću naloženo da predmetnu parcelu vrati u prvobitno stanje i da to nije učinjeno potvrdili su nam i u opštini Sapna.
Krivičnom gonjenju Trebinjčevića, radi uzurpiranja 283 kubna metra zemljišta, pridružilo se i opštinsko Pravobranilaštvo. Pravobranilac Lejla Hasanović istakla je da predmetna dokumentacija potvrđuje da je došlo do ugrožavanja javnog dobra, koje je izazvalo štetu od oko 3.000 KM.
Navodi da je u FBiH stupanjem na snagu Zakona o stvarnim pravima prestao da važi Zakon o uzurpacijama, kojim je ranije bilo uređeno pitanje ugrožavanje javnih dobara i zaštite.
Sada se čeka donošenje posebnog propisa koji će regulisati ovu oblast.
Do izvjesnog Trebinječevića nismo uspjeli doći, kako bi čuli i njegovu stranu priče.
Upitna mjerenja zemljišta
U ovom području sve je manje srpske imovine.
– Ono što je bilo moje 50 godina sada više nije. Da li su griješili oni prije rata ili sada ovi ja ne znam, ali od svake parcele uzeto mi je od četiri do šest metara – žali se Dušan Kovačević, koji kaže da se ne podudaraju spisi od prije rata i danas.
Iz opštinske uprave Sapna kažu da nakon aviosnimanja 60-ih godina, do danas nisu urađena nova mjerenja zemljišta.
Građanima se, tvrde, na terenu pokazuju granice koje su ucrtane u originalne katastarske planove, a geometri rade s najnovijim aparatima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu