Po jevrejskom zakonu, svako dijete je donošeno u hram 40 dana poslije rođenja. Četrdeseti dan po rođenju Isusa Hrista, Djeva Marija sa Josifom odlazi u Jerusalim u hram Božiji, noseći mladog Hrista, da ispuni dvostruki Gospodnji zakon, da se očisti od porođaja i da predstavi Gospodu svoje novorođenče koje je Simeon Bogoprimac primio na ruke.
Ovaj praznik je od suštinske važnosti za hrišćanstvo jer ukazuje na prvi susret Spasitelja Isusa Hrista sa ljudima. Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i ljeto. Od Sretenja dani postaju duži, a noći kraće, pa se u narodu kaže “Sretenje obretenje”.
Oni koji žive u blizini zoološkog vrta, prognozu će ostaviti medvjedima. Vjeruje se da upravo ove životinje danas određuju kakvo će nas vrijeme čekati u narednom periodu.
Ako je na Sretenje sunčan dan i medvjedi izađu iz jazbine i uplaše se svoje sjenke, pa se vrate nazad, vjeruje se da će zima potrajati još šest nedjelja.
Ako ne vidi sjenku, izaći će iz svojih pećina da potraže hranu i zima je gotova. Običaj je da se na Sretenje obavezno pale svijeće jer se smatra da plamen ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća.
Ovoga dana djevojke paze kakvog će muškarca prvo sresti. Vjeruje se da ako prvo sretne crnomanjastog, za takvog će se udati, a ako sretne plavog, onda za takvog. Isto važi i ako sretne zdravog, bogatog, siromašnog ili bolesnog.
Prema kanonu pravoslavne crkve Sretenje je svrstano u red Gospodnjih, ali i Bogorodičnih praznika, jer se na taj dan istovremeno veliča čistota Bogorodice koju je, kako kaže predanje, prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Krstitelja, uveo u jerusalimski hram na mjesto određeno za djevojke.
Praznik se slavi od vremena cara Justinijana, u crkvenom kalendaru je obilježen crvenim slovom, a u Srbiji ima veliko značenje i simboliku. Sretenje se slavi i kao krsna slava.
(Telegraf)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu