Većina istoka i juga Ukrajine pod ruskom je kontrolom zbog čega je Kijev ostao bez luka na Crnom moru koje su ključne za izvoz žita, žile kucavice ukrajinske privrede. Rusija, međutim, pati pod zapadnim sankcijama, iako rijetki očekuju da će ruski predsjednik Vladimir Putin tako skoro prekinuti sporo ali uporno napredovanje kroz ukrajinsku teritoriju, a kamoli odreći se teritorija koje je već zauzeo.
Koliko bi dugo rat mogao trajati?
Obje strane su pretrpile velike gubitke u ljudstvu i opremi, ali nijedna ne pomišlja na prekid vatre. Ukrajinci vjeruju da vode egzistencijalnu bitku za odbranu svoje nacije, koju Putin ne priznaje smatrajući je istorijskom greškom.
– U takvim okolnostima niko ne može pobijediti. Ova specijalna vojna operacija mogla bi trajati godinama. Rusija se nada pobjedi iscrpljivanjem protivnika… Vrijeme nije na strani Ukrajine i njena privreda bi se mogla slomiti – rekao je Konstantin Kalašev, politički analitičar iz Moskve, za AFP.
Mari Dumulin, direktorka Evropskog savjeta za spoljne odnose, rekla je da bi objema stranama sada bilo teže povući se zbog snažne podrške zapadnih saveznika.
– Svaka strana misli da još može prevagnuti vojnim putem pa nije vjerovatno da će rat završiti tako skoro – smatra ona.
Putin takođe stavlja sukob u kontekst ruskog otpora ekspanzionističkom NATO, smatrajući bilo kakvu sugestiju poraza neprihvatljivom. Mogao bi kazniti ukrajinsku želju za tješnjom integracijom s Evropskom unijom napredujući prema ključnoj luci Odesi, čime bi Ukrajinu odsjekao od mora i ugušio joj izvoz.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski istovremeno bi mogao više težiti taktičkim uspjesima, poput potapanja ruske raketne krstarice Moskve u aprilu ili čak pokušati protivofanzivu kako bi oslobodio neka područja.
– To bi mu omogućilo da dodatno motiviše ukrajinske jedinice i društvo i opravda svoje zahtjeve za većom pomoći evropskih partnera – rekla je Dumulinova.
Može li Ukrajina da nastavi s pružanjem otpora?
Vojna oprema i obavještajni podaci dobijeni iz Evrope i SAD omogućili su ukrajinskim snagama da uspore, ali ne i da zaustave ruske snage u Donbasu i duž crnomorske obale. Ali to takođe omogućuje Rusiji da konsoliduje svoje pozicije, s obzirom na to da je već uspostavila vojno prisustvo na Krimu osam godina od aneksije. A pozivi Zelenskog za naprednijim i moćnijim oružjem zasad nisu urodili plodom.
– Ukrajinski narod je ujedinjen i podržava vladu, ali ta stabilnost se takođe snažno oslanja na ideju da Zapad pomaže Ukrajini u ovom ratu – rekao je Dimitri Minic, naučnik Francuskog instituta za međunarodne odnose u Parizu, prenosi Večernji list.
I dolazak hladnog vremena će staviti na probu odlučnost Ukrajinaca suoče li se s nestašicama goriva i redukcijama struje ili grijanja i drugim teškoćama, posebno ako još više ljudi bude istjerano iz svojih domova zbog borbi. Dumulinova je rekla da će 40 odsto ukrajinskih škola ostati zatvoreno na početku nove školske godine, što bi moglo imati velike psihološke posljedice
– Puno toga će zavisiti od njihove sposobnosti da prebrode zimu, pogotovo onih iza linija bojišta… Biće teško – ocijenila je.
Da li će ruska privreda izdržati?
Uprkos tome što je Moskva pogrešno procijenila ukrajinsku sposobnost pružanja otpora, izgleda da je Rusija spremna da plati cijenu dugotrajnog rata iscrpljivanja. Ukrajinski saveznici su pokušali da uguše rusku privredu pritiskom na izvoz nafte i plina, namećući istovremeno sankcije koje ograničavaju uvoz i prisilivši mnoge zapadne kompanije da odu iz zemlje. Međutim, „računi od izvoza, većinom nafte, plina, ugljena i druge robe, ne samo da su nastavili pristizati nego su i premašili očekivanja”, rekao je Kris Vifer, dugogodišnji analitičar za Rusiju pri konsultantskoj firmni “Macro-Advisory”.
Obični Rusi su već doživjeli sankcije nakon aneksije Krima, a vlada je ubrzo pronašla nove izvore za industrijske komponente i druge materijale iz Turske i Azije.
– Privreda, industrija i ljudi imali su osam godina da se prilagode sankcijama tako da su zemlja i stanovnici danas bolje pripremljeni i više samodostatni, bar kad je riječ o osnovnom – rekao je Vifer.
Međutim, posljedice sankcija mogle bi se početi osjećati u punom obimu u godinama koje dolaze kako Rusija bude preusmjeravala sredstva s investicija u rat, a strane kompanije budu i dalje oprezne.
– Osjetićemo puni učinak za oko pet godina – rekao je Kalašev.
Kakvi su mogući rezultati?
Ako se sukob pogorša tokom zime i u 2023. puno toga će zavisiti od toga hoće li Zapad nastaviti pomagati Ukrajinu, posebno budu li birači smatrali da cijena rata, prije svega u smislu rasta cijena goriva i hrane, postaje previsoka.
– Vjerovatno će doći vrijeme kada će Putin računati na zamor Zapada i ponuditi određene ustupke… ne bi li podstakao zapadne čelnike da izvrše pritisak na Ukrajinu da prekine sukob pod ruskim uslovima – rekla je Dumulin.
Osim ako se ne dogodi neka katastrofalna vojna pogrešna procjena, nije vjerovatno da će se ukrajinska vojska potpuno urušiti. Rijetki očekuju da će Zelenski pristati na bilo kakve pregovore koji ne predviđaju povrat cjelokupne izgubljene ukrajinske teritorije, uključujući Krim. A ako saveznici nastave pomagati i slati oružje, ruska vojna prednost mogla bi se postepeno smanjiti. To bi moglo takođe ugroziti podršku Putinu kod kuće i možda ujediniti opozicione snage pred predsjedničke izbore u martu 2024. godine.
– Napetosti između Kremlja i onoga što je ostalo od civilnog društva pogoršali bi proglašenje rata, ratnog stanja i opšta mobilizacija. Posebno u velikim gradovima kao što su Moskva ili Sankt Peterburg, gdje opsesivna protivzapadna priča ima slabiju podršku – naveo je Minic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu