Ovo stanje je ozbiljno i bez liječenja može da dovede do začepljenja krvnih sudova i smanjenog dotoka krvi do važnih organa, što vodi ka njihovom otkazivanju. Kod djece to može da utiče i na rast i razvoj.
Ko je u najvećem riziku?
Osobe koje boluju od rijetke bolesti poznate kao Valdenstromova makroglobulinemija imaju znatno veći rizik da razviju sindrom hiperviskoznosti. Kod ove bolesti, tijelo proizvodi velike količine jednog specifičnog proteina u krvi – makroglobulina. Više od 30 odsto ljudi sa ovim oboljenjem tokom života razvije i sindrom hiperviskoznosti.
Koji su simptomi?
Najčešći znaci ovog stanja su:
Glavobolje
Napadi slični epileptičnim
Crvenilo kože
Mogu se javiti i:
Bol u grudima
Teškoće pri hodanju
Problemi sa sluhom
Krvarenja (npr. desni ili učestala krvarenja iz nosa)
Kratkoća daha
Vrtoglavica
Promjene vida
Zašto se javlja kod novorođenčadi?
Kod beba, povećana viskoznost krvi može da nastane zbog genetskih poremećaja (kao što je Daunov sindrom), majčinog dijabetesa u trudnoći, naslijednih bolesti, kasnog presijecanja pupčane vrpce, ili u slučaju sindroma “od blizanca ka blizancu” kod jednojajčanih blizanaca koji dele posteljicu.
Može li se ovo stanje sprečiti?
Ne postoji siguran način da se sindrom hiperviskoznosti u potpunosti spreči. Ipak, trudnice mogu preduzeti određene korake kako bi smanjile rizik kod bebe, a to je da urade genetska testiranja, zdravo se hrane i budu fizički aktivne kako bi se sprečio dijabetes u trudnoći i redovno posjećuju ginekologa i prate trudnoću.
Koji su uzroci kod odraslih?
Najčešći uzrok kod odraslih je Valdenstromova makroglobulinemija, ali stanje može da bude povezano i sa:
Leukemijom
Bolestima vezivnog tkiva (npr. reumatoidni artritis, lupus)
Viškom trombocita (esencijalna trombocitemija)
Bolestima krvi kao što su multipli mijelom ili policitemija vera
Hroničnim nedostatkom kiseonika
Određenim autoimunim stanjima i paraneoplastičkim sindromima
Kako se postavlja dijagnoza?
Lekar će najverovatnije zatražiti analize krvi kako bi se utvrdila viskoznost krvi i uzrok problema. Uobičajene analize uključuju:
Kompletnu krvnu sliku
Provjeru gustine krvi
Testove funkcije bubrega i jetre
Provjeru nivoa proteina, šećera i bilirubina u krvi
Gasnu analizu arterijske krvi
Kako se liječi?
Liječenje zavisi od osnovnog uzroka. Po pravilu, važno je nadoknaditi tečnost jer dehidracija pogoršava stanje. U težim slučajevima koriste se:
Djelimična zamjena krvi fiziološkim rastvorom
Plazmafereza – postupak kojim se iz krvi uklanja dio plazme (tečnog dijela) i zamijenjuje novim rastvorom
Kakva je prognoza?
Ako se reaguje na vrijeme, sindrom hiperviskoznosti može da se uspješno liječi. I kod odraslih i kod djece, prognoza je dobra ako se uzrok prepozna i tretira. Ukoliko je uzrok hronično oboljenje, možda će biti potrebna dugoročna kontrola i terapija da se spriječi ponovno javljanje simptoma.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu