Magazin

Šta se dešava kada se približe pritisci: U jednom slučaju ishod može biti KOBAN, upozorava kardiolog

Mnogi se pitaju šta se dešava kad se približe pritisci, a kardiolog upozorava da u jednom slučaju ishod može biti koban.

Šta se dešava kada se približe pritisci: U jednom slučaju ishod može biti KOBAN, upozorava kardiolog
FOTO: DIJETA MESECEVE MENE/YOUTUBE/SCREENSHOT

Stanje krvnog pritiska je važan pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja svake osobe, a ljekari smatraju da je jednako važno i da li skače ili pada.

Međutim, za većinu ljudi je alarm kada vide da je gornji drastično porastao dok donji izaziva manje brige.

Da li je zaista tako? Da li su variranja donjeg pritiska bezazleniji simptom?

– Prilikom mjerenja krvnog pritiska, utvrđuju se dvije vrste: sa svakim otkucajima srca pritisak varira između gornjeg, sistolnog i donjeg, dijastolnog. Dakle, veličina sile koja djeluje na krvne sudove određena je pomoću dva parametra: gornjim (sistolnim) i donjim (dijastolnim) pritiskom. Zato se ne može reći da je bilo koji od ovih parametara važniji, oba imaju svoj značaj – kaže kardiolog Marija Benevskaja, piše Alo.

– Svi znaju da je normalna vrijednost krvnog pritiska zdrave osobe (sistolni/dijastolni) 120 sa 80. Ali takođe treba imati na umu da se normalne granice mijenjaju u zavisnosti od starosti i postojećih bolesti. Razlika između sistolnog krvnog pritiska i dijastolnog krvnog pritiska naziva se pulsni pritisak i obično iznosi 30-50 – naglašava specijalista.

Pročitajte još

Bubrežni ili srčani?

Gornji pritisak nazivamo i srčanim, a donji bubrežnim.

– Onaj viši broj koji se dobije prilikom mjerenja je sistolni krvni pritisak, on pokazuje pritisak u sudovima dok se srce steže i potiskuje krv u arterije, što zavisi od jačine kontrakcija srca, otpora zidova krvnih sudova i broja otkucaja srca u jedinici vremena. Zato, generalno, možemo reći da ovaj pokazatelj odražava upravo rad srca, mada su, naravno, i drugi faktori uključeni u ovaj proces – kaže dr Marija.

Takođe ne treba zaboraviti i da donji pritisak pokazuje rad bubrega.

– Niži broj, dijastolni krvni pritisak, pokazuje pritisak u arterijama kada se srčani mišić opusti. Ovo je minimalni pritisak u arterijama i odražava otpor perifernih sudova.

Budući da vaskularni ton regulišu hemikalije i autonomni nervni sistem, niži krvni pritisak znači koliko se pravilno vrši neurohumoralna regulacija. Zauzvrat, neurohumoralne reakcije se javljaju uglavnom u bubrezima, pa stoga postoji mišljenje da je donji pritisak bubrežni. Mada je ispravnije reći da donji pritisak odražava rad krvnih sudova i bubrega – kaže kardiolog.

Da li je neki važniji?

– Svaki od ovih parametara ima svoj značaj, oba su važna. Ako je gornji povišen, govorimo o sistolnoj hipertenziji, a isto tako, ako je donji povišen, opet se radi o hipertenziji, samo dijastolnoj. Svako od ovih stanja je opasno na svoj način i zahtijeva drugačiji pristup liječenju – kaže kardiolog.

Razlika između donjeg i gornjeg

Stručnjaci napominju da je važno obratiti pažnju i na vrijednosti između gornjeg i dornjeg pritiska.

Kad je riječ o razlici između ova drva pritiska, norma je od 30 do 50 mm Hg. Sve vrijednosti koje se ne uklapaju u ove granice mogu da ukazuju na prisustvo neke bolesti, što je razlog za posjetu ljekaru. Istovremeno postoji i mogućnost da je to usljed individualnih karakteristika organizma i fizioloških uslova. Ali, u svakom slučaju je bolje da se obratite ljekaru –  napominje Marija Benevskaja.

Tako, na primjer, ukoliko između gornjeg i donjeg pritiska postoji mala razlika, to može ukazivati na sljedeća stanja:

prisustvo ateroskleroze aorte (taloženje holesterola u najvećem sudu)

oštećenje sudova bubrega

aneurizma aorte (patološko širenje posebnog dijela aorte sa mogućnošću pucanja ili raslojavanja zidova usljed prekomernog opterećenja)

anemija (smanjenje nivoa hemoglobina u krvi) i mnoga druga stanja, prenosi Stil.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu