Tako, po posljednjim podacima Zavoda za statistiku RS, dužina lokalnih puteva u Srpskoj iznosi 10.125 kilometara, od čega se na savremene puteve odnosi 4.695, a na makadam 4.736 kilometara. Dužina zemljanih puteva iznosi 699 kilometara.
Čak je dužina makadamskih puteva u lokalnim zajednicama veća od ukupne dužine magistralnih i regionalnih puteva, koja iznosi 4.191 kilometar. Ako uzmemo u obzir i autoputeve u RS, čija dužina iznosi 104,1 kilometar, to znači da je gotovo trećina putne infrastrukture u Republici Srpskoj makadam.
Sekretar Udruženja saobraćaja i veza pri Privrednoj komori RS Dragoslav Mihajlović kaže da je za članove Udruženja bitniji kvalitet regionalnih i magistralnih puteva, koji moraju da budu mnogo bolji.
– Većina puteva se krpi, rijetke su situacije da se na dionicama puteva stavlja novi sloj asfalta – objašnjava Mihajlović.
Opasnost
Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja i veza RS Milija Radović kaže da je praksa pokazala da je, sa stanovišta bezbjednosti u saobraćaju, na lokalnim putevima u Srpskoj veći problem kada se makadamski put asfaltira.
– Asfalt se postavi na postojećoj makadamskoj saobraćajnici. Dakle, ostaje ista geometrija puta sa opasnim krivinama i uskom saobraćajnicom. Kada vozači voze po makadamu, idu najviše 30 kilometara na sat da točak ne otpadne, a čim se postavi asfalt, povećaju brzinu iako je dionica uska i nepregledna. Na takvim putevima se onda dešavaju češće saobraćajne nezgode i sa ozbiljnijim posljedicama – kaže Radović.
On kaže da se u posljednje vrijeme na području Kotor Varoša, na tamošnjim lokalnim asfaltiranim seoskim putevima, češće dešavaju saobraćajke.
– Putevi su širine do tri metra, nema prostora za mimoilažanje, sudari su česti i slijetanje s puta – objašnjava Radović.
Strateško planiranje
U Ministarstvu saobraćaja i veza RS kažu da su u proteklih 20 godina učinjeni značajni napori na unapređenju kvaliteta mreže javnih puteva u RS.
– I pored toga, trenutno stanje mreže nije zadovoljavajuće i među najlošijima je u Evropi. Da bi se kvalitet javnih puteva što više približio onom u zemljama u okruženju, potrebno je unaprijediti samo upravljanje postojećim javnim putevima, ali i gradnjom novih – ocjenjuju u Ministarstvu saobraćaja i veza.
Osnovni preduslov da bi se ovo ostvarilo jeste, kako kažu, strateško planiranje i njegovo dosljedno provođenje.
– Strategija razvoja javnih puteva u RS do 2025. je dala osnovu za izradu programa. On će da posluži da, u saradnji sa javnim preduzećima i gradovima i opštinama, sistematski radimo na unaređenju mreže javnih puteva – uvjeravaju u Ministarstvu.
Rejting
U globalnom izvještaju o konkurentnosti za 2017. i 2018. godinu objavljen je rejting kvaliteta svjetskih puteva. Na spisku se nalazi 137 država, a Bosna i Hercegovina se nalazi na 109. mjestu, sa tri poena.
Prema podacima izvještaja, najbolji putevi su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i njihova ocjena je 6,4 poena. Na drugom mjestu je Singapur, a na trećem Švajcarska. U obje zemlje kvalitet puteva se procenjuje na 6,3 poena.
Među prvih 10 na spisku se nalaze Hongkong, Holandija, Japan, Francuska, Portugalija, Austrija i SAD.
Crne tačke
Od ukupno 24 opasna mjesta na putevima u RS prošle godine su obilježena samo dva, koja se nalaze na dionici od Karanovca do Crne Rijeke.
U 2016. godini je identifikovano 9 opasnih mjesta u saobraćaju, dok su prošle godine utvrđene 24 opasne dionice. Klašnice, Šervalov kuk, Tutnjevac, Hrvaćani, Piljagići i Ljeskove Vode pojavljuju se oba puta kao opasne dionice. Sanacija još nije počela.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu